U Klubu knjige Ivo Andrić u srijedu, 8. jula, bit će predstavljen novi roman Borisa Dežulovića „Tko je taj čovjek?“, koji je objavila mostarska izdavačka kuća Izdanja Buna.
Razgovor s autorom vodit će književnik Almin Kaplan, a događaj je zakazan za 20 sati.
Vlaho Bogišić kaže da je ovaj roman posveta kanonu pisane riječi, ali da ne ostaje samo na tome, već izrasta u samosvojno djelo — bogato, raskošno i živo.
„Na neobičan način ta temeljita, faktografska i upozoravajuća rekonstrukcija istorijskog vremena, 1920-ih godina, grada Münchena i brojnih tada ne tako važnih ličnosti koje su njime koračale, to djelo alternativne istorije utemeljene na filozofskom propitivanju vremena, vječnog sada, dobra, zla i moralne odgovornosti pojedinca, izrasta — a u šta bi drugo — u tragični ljubavni roman“, naveo je Bogišić.
Dodao je da nas je Dežulović „u vlastitom jeziku, odnosno u mašti s kojom se budimo, podsjetio da su i danas u umreženom svijetu, kao nekada u Travniku iza sedam gora i planina, velike priče i dalje moguće, odnosno da su one pitanje izbora“.
„I da je pritom možda važno umjeti čitati — priče, ali i znakove“, naveo je Bogišić.
Dežulović, pak, kaže da je književnost magija, te da je u romanu „Tko je taj čovjek?“ on samo njen zapisivač.
„Recimo: dugo sam u glavi priču držao kao neotvoreni stari sef, jedan od onih u koje je nemoguće provaliti, jer ima dvije brave koje valja otključati istovremeno. Ta dva teška ključa od kovanog željeza bila su kod Eliota i Spenglera, a ja sam ih tamo otkrio gotovo slučajno“, rekao je Dežulović.
Kako je objasnio, do Eliota i njegove „Puste zemlje“ došao je istražujući istoriju Hofgartena, kraljevskog parka u Münchenu u kojem se nalazi kafana Annast, središnja pozornica romana.
„Čitalac romana shvatit će kako sam onda preko Eliota i njegovih stihova o Hofgartenu stigao do Litve, Rusije i generala Pjotra Vrangelja. Na Spenglera, koji u isto vrijeme — a govorim o 1923. godini — drži drugi ključ priče, usred pisanja skice uputila me sama glavna junakinja, mlada žena koja je zaista postojala i čija biografija bilježi kako je kao djevojčica u očevoj biblioteci oduševljeno čitala ‘Propast Zapada’. Postoje li slučajnosti? To se u romanu pitamo i ona i ja. Dva su teška ključa tako prije stotinu godina istovremeno kliknula u staroj bravi, i sadržaj sefa je pred vama“, rekao je Dežulović o romanu.
Boris Dežulović rođen je 20. novembra 1964. godine u Splitu. Novinarsku karijeru započeo je sredinom osamdesetih kao urednik Le Spizda, satiričkog priloga Omladinske iskre, a 1990. nastavio kao novinar Nedjeljne Dalmacije. Od 1991. godine radio je kao komentator i ratni reporter Slobodne Dalmacije.
S Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u Nedjeljnoj i Slobodnoj Dalmaciji od 1988. uređivao je satirički podlistak Feral, koji su 1993. osnovali kao nezavisni satiričko-politički sedmičnik Feral Tribune. Godine 1999. postao je kolumnista Globusa, a od 2015. radi u zagrebačkim Novostima.
Saradnik je brojnih hrvatskih, slovenskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. Za novinara godine u Hrvatskoj proglašen je 2004. i 2022. godine, a 2014. u Londonu je dobio European Press Award za najbolji novinski komentar.
Objavio je romane „Christkind“ (2003), „Jebo sad hiljadu dinara“ (2005) i „Tko je taj čovjek?“ (2025), pjesničku zbirku „Pjesme iz Lore“ (2005), zbirku priča „Poglavnikova bakterija“ (2007), te roman za djecu „Život i snoviđenja slavnog žohara Zaštomira“ (2023).
S Predragom Lucićem priredio je „Antologiju suvremene hrvatske gluposti“ (1999), a autor je i knjige intervjua „Razgovori sa Smojom“ (2015), zbirke sportskih eseja „Diego Armando i sedam patuljaka“ (2011), knjiga „Bili libar“ (2022) i „Bili libar 2“ (2023), te religiološke rasprave „Summa Atheologiae“ (2019).
Izbore novinskih kolumni objavio je u zbirkama „Ugovor s đavlom“ (2008), „Crveno i crno“ (2010), „Zločin i kazna“ (2010) i „Rat i mir“ (2012), te četverosveščanom izboru „Kod Kože“ — „Derviš i smrt“, „Goli i mrtvi“, „Krik i bijes“ i „Razum i osjećaji“ (2022). Živi i radi u Paićima.
Roman „Tko je taj čovjek?“ bit će predstavljen i na festivalu WARM u Sarajevu. Događaj je zakazan za 9. jula u Zanat Showroomu, s početkom u 18 sati. Osim autora, u predstavljanju romana učestvovat će i pisci Ahmed Burić i Almin Kaplan.