Izreka „zdrav kao dren” nije nastala slučajno. Dren je jedna od najotpornijih biljaka naših krajeva, a njegovi crveni plodovi, drenjine, nekada su bili mnogo prisutniji u ishrani nego danas.
Iako samoniklo raste uz šume, puteve, livade i sunčane obronke, dren je danas uglavnom zaboravljena voćka. Plodovi često ostanu neubrani, iako se od njih mogu praviti sokovi, sirupi, džemovi, kompoti, likeri i rakije.
Dren, latinskog naziva Cornus mas, poznat je i kao evropski drijen. U proljeće se prepoznaje po sitnim žutim cvjetovima, a kasnije po crvenim, duguljastim plodovima kiselkasto-slatkog ukusa. Najbolji su kada potpuno sazru, omekšaju i dobiju tamnocrvenu boju.
Mala bobica puna korisnih sastojaka
Drenjine su bogate bioaktivnim materijama, prije svega polifenolima i antocijaninima, prirodnim pigmentima koji plodu daju intenzivnu crvenu boju. Upravo se ti spojevi povezuju sa antioksidativnim djelovanjem, odnosno sposobnošću da pomognu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa.
U narodnoj medicini dren se vjekovima koristio kod iscrpljenosti, probavnih tegoba i oporavka organizma. Posebno je bio cijenjen zbog plodova koji imaju opor ukus kada nisu potpuno zreli, što dolazi od tanina — biljnih materija koje djeluju stežuće.
Zbog toga su se drenjine tradicionalno koristile kod proliva i stomačnih tegoba, najčešće u obliku čajeva, kompota ili prerađevina. Ipak, važno je naglasiti da dren nije zamjena za ljekarsku terapiju, posebno ako tegobe traju duže ili su praćene temperaturom, bolom ili dehidracijom.
Zašto se povezuju sa zdravljem srca
Savremena istraživanja sve više se bave drenom upravo zbog njegovog sastava. Posebno su zanimljivi antocijanini i drugi polifenoli, koji se proučavaju zbog mogućeg povoljnog uticaja na masnoće u krvi, šećer i upalne procese u organizmu.
Zbog toga se dren često spominje kao namirnica koja može biti korisna za kardiometaboličko zdravlje, posebno kao dio raznovrsne ishrane bogate voćem, povrćem i neprerađenim namirnicama. Drugim riječima, šaka drenjina neće „izliječiti” srce, ali može biti vrijedan dodatak ishrani.
Zašto je dren zapostavljen
Jedan od razloga zašto drenjine nisu popularnije jeste njihova obrada. Plod ima košpicu koju nije lako odvojiti od mesa, a svježe drenjine mnogima su previše kisele ako nisu potpuno zrele. Za savremenu industriju, koja traži brzu i jednostavnu preradu, to nije idealna voćka.
Ali upravo u tome leži i njihova čar. Dren je otporna biljka, često raste bez posebne njege, a plodovi se mogu koristiti na mnogo načina. Kada sazru, mogu se jesti svježi, ali najčešće se prerađuju u domaći sok, sirup, džem, pekmez, kompot ili rakiju.
Zaboravljena voćka koja zaslužuje povratak
Drenjine su dio tradicije, jezika i narodne medicine ovog prostora. Danas, kada se sve više govori o lokalnoj hrani, otpornim biljkama i prirodnim izvorima korisnih nutrijenata, dren zaslužuje da se vrati na naše stolove.