Bosna i Hercegovina će u petak biti zvanično stavljena na sivu listu Moneyval, čime će biti označena kao država sa nedostacima u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Odluka dolazi nakon procjene da BiH nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavu registra stvarnih vlasnika firmi u Federaciji BiH i usvajanje zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine. Iako je dio mjera formalno usvojen, ocijenjeno je da su donesene prekasno ili da nisu u potpunosti implementirane.
BiH je već bila na sivoj listi u periodu od 2015. do 2018. godine, a ponovni povratak podrazumijeva otežane finansijske transakcije i slabiji investicioni ambijent. Osim tzv. sive liste, postoji i crna lista, na kojoj se nalaze države sa znatno većim rizikom i ozbiljnijim sistemskim nedostacima.
Prema nezvaničnim informacijama, odluka o stavljanju BiH na sivu listu praktično je potvrđena nakon što je u maju na sastanku Moneyval u Helsinkiju data preporuka za uvođenje pojačanog nadzora. Tada je ocijenjeno da BiH kasni sa ispunjavanjem obaveza i da nije napravila dovoljan napredak u ključnim oblastima. Navodno je u međuvremenu održan i sastanak pododbora, na kojem je delegacija BiH obaviještena o ishodu.
Uz odluku, vlastima će biti dostavljen akcioni plan sa mjerama koje je potrebno ispuniti kako bi zemlja bila uklonjena sa liste.
Ključni razlozi za ovu odluku definisani su ranije, u maju, kada je u Helsinkiju data preporuka da BiH bude stavljena pod pojačan nadzor.
Najveći problem predstavlja neusvajanje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelima, koji još uvijek nije prošao Vijeće ministara BiH. Iako je zakon upućen u proceduru, skinut je s dnevnog reda na insistiranje ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Istovremeno, u Parlamentarnoj skupštini BiH još nije u potpunosti usvojen zakon koji se odnosi na ograničavanje raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, iako je procedura pokrenuta po hitnom postupku.
Predstavnici SNSD-a protive se osnivanju državnog ureda za upravljanje trajno oduzetom imovinom, tvrdeći da takva nadležnost ne treba biti na državnom nivou. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac ranije je izjavio da njegova stranka „ne blokira procese, već štiti ustavne nadležnosti Republike Srpske“.
Dodatni problem predstavlja činjenica da BiH još uvijek nema uspostavljen registar stvarnih vlasnika kompanija – ključni alat za otkrivanje stvarnih kontrolora pravnih subjekata i sprečavanje zloupotreba finansijskog sistema.
Iako su Republika Srpska i Brčko distrikt završili svoj dio posla, implementacija kasni u Federaciji BiH, gdje se proces zaustavio na nivou entitetskog Ministarstva pravde.
Stručnjaci upozoravaju da bi povratak na sivu listu imao direktne posljedice po građane i privredu, uključujući otežan međunarodni platni promet, veće troškove poslovanja i slabiji interes stranih investitora.
Osim privrede, posljedice bi se mogle odraziti i na građane kroz skuplje bankarske usluge, nepovoljnije kursne razlike i potencijalno ograničen pristup finansijskim servisima.
S obzirom na to da je međunarodni platni promet u BiH već među skupljima u Evropi, dodatno pogoršanje moglo bi imati lančani efekat na cijene i standard života.