Vlаdajuća proevropska stranka premijera Nikola Pashinyana pobijedila je na parlamentarnim izborima u Armeniji, čime je potvrđen politički zaokret ove zemlje od tradicionalnog saveznika Rusije prema Evropi, piše Gardijan.
Prema konačnim rezultatima, Pashinyanova stranka Građanski ugovor osvojila je tijesnu većinu u parlamentu, dok je savez Snažna Armenija, koji predvodi rusko-armenski milijarder Samvel Karapetyan, osvojio oko 25 odsto poslaničkih mjesta.
Rezultat će biti dočekan s odobravanjem u Briselu, ali s nezadovoljstvom u Moskvi, jer Pashinyanu daje jači mandat za nastavak politički osjetljivog procesa: postizanje mirovnog sporazuma s Azerbejdžanom i normalizaciju odnosa s Turskom.
„Narod Armenije glasao je za mir, regionalni prosperitet i saradnju. Nadam se da će to naići na pozitivan odgovor Turske i Azerbejdžana“, poručio je Pashinyan nakon izbora.
Pashinyan, bivši novinar koji je na vlast došao tokom „baršunaste revolucije“ 2018. godine, kampanju je vodio na poruci da Armenija mora izaći iz decenijskog konflikta i zavisnosti od Rusije. Istovremeno je najavio produbljivanje odnosa sa Zapadom, uz zadržavanje članstva u Evroazijskoj ekonomskoj uniji koju predvodi Moskva.
Izbori su prvi održani nakon što je Armenija 2023. izgubila kontrolu nad Nagorno-Karabahom, što je za mnoge Armence predstavljalo nacionalnu traumu. Opozicija je taj poraz koristila kao dokaz Pashinyanove slabosti, optužujući ga da je odustao od istorijskih armenskih teritorija.
Pashinyan, međutim, tvrdi da je upravo dugotrajni sukob oko Karabaha držao Armeniju zarobljenom u stalnom ratu i zavisnosti od Rusije.
Odnosi Jerevana i Moskve naglo su pogoršani nakon što Rusija nije spriječila azerbejdžansko preuzimanje Nagorno-Karabaha, uprkos prisustvu ruskih mirovnih snaga. Armenija je potom suspendovala učešće u Organizaciji ugovora o kolektivnoj bezbjednosti, vojnom savezu pod ruskim uticajem.
Moskva je uoči izbora upozoravala da Armenija ide „ukrajinskim putem“, dok su armenski zvaničnici i analitičari optuživali Rusiju za pokušaje uticaja na izbore kroz dezinformacije, podršku proruskim kandidatima i pritiske na armensku dijasporu u Rusiji. U posljednjim sedmicama Moskva je uvela i trgovinska ograničenja za pojedine armenske proizvode, od cvijeća i ribe do voća i konjaka.
Evropska unija otvoreno podržava armenski zaokret. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen čestitala je Pashinyanu pobjedu, poručivši da se „demokratska Armenija sve više približava Evropi“. Brisel je najavio i početni paket pomoći od 50 miliona evra kako bi Armeniji pomogao da izdrži ekonomski pritisak Rusije.
Ipak, Pashinyan nije bez kritika. Posmatrači upozoravaju na njegov sve personalizovaniji stil vladanja, dok opozicija tvrdi da vlast koristi institucije protiv političkih protivnika. Uoči izbora uhapšeni su pojedini opozicioni političari, uključujući članove Karapetyanove stranke.
Za mnoge glasače, ipak, izbor je bio između nesavršenog Pashinyana i opozicije koju veliki dio javnosti i dalje vidi kao kompromitovanu i previše vezanu za Moskvu.
„Ljudi biraju manje zlo. Alternative Pashinyanu su mnogo gore“, ocijenio je armenski komentator Tatul Hakobyan.