Dok se ratovi šire, primirja propadaju, a milioni ljudi bježe iz svojih domova, sve je više kritika na račun američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je tokom predizbornih kampanja tvrdio da može brzo okončati najveće svjetske sukobe.
Umjesto obećanih mirovnih sporazuma, Trump se danas suočava s nizom diplomatskih neuspjeha u Ukrajini, na Bliskom istoku i u odnosima s Iranom. Kritičari tvrde da je njegova politika zasnovana na brzopletim odlukama, pritisku i vojnoj sili, dok istovremeno zanemaruje tradicionalne diplomatske mehanizme koji su decenijama služili za rješavanje međunarodnih kriza.
Posebno se to vidi na primjeru Ukrajine. Trump je svojevremeno tvrdio da može zaustaviti rat u roku od jednog dana, ali sukob je danas ušao u petu godinu. Njegova administracija često je optuživana da je pokazivala više razumijevanja za stavove Moskve nego Kijeva, dok pokušaji pregovora nisu donijeli konkretne rezultate.
Ni situacija s Iranom nije mnogo drugačija. Nakon američkih vojnih udara početkom godine i naknadnog proglašenja primirja, sukob nije zaista zaustavljen. Kršenja dogovora su gotovo svakodnevna, pregovori stagniraju, a posljedice po globalnu ekonomiju i dalje se osjećaju.
Slično je i u Gazi, gdje je Trump još prošle godine najavljivao historijski iskorak nakon privremenog primirja i oslobađanja dijela talaca. Međutim, planovi o trajnom miru i obnovi teritorije nisu zaživjeli, dok se humanitarna katastrofa nastavlja.
Analitičari upozoravaju da problem nije samo u Trumpovoj politici, već i u širem slabljenju međunarodne diplomatije. Nekada su ključnu ulogu u mirovnim procesima imali iskusni posrednici, specijalni izaslanici Ujedinjenih nacija i diplomate koji su godinama gradili povjerenje među zaraćenim stranama.
Danas su takvi procesi sve rjeđi, a politički lideri često traže brza rješenja za složene sukobe. U svijetu u kojem se međunarodno pravo sve češće ignorira, a dogovori krše bez ozbiljnih posljedica, postizanje trajnog mira postaje znatno teže.
Posljedice najviše osjećaju civili. Hiljade ljudi svakodnevno ginu ili bivaju ranjeni u ratovima koji ne pokazuju znakove skorog završetka. Milioni su raseljeni, a humanitarne krize produbljuju se od Ukrajine i Sudana do Libana, Gaze i Irana.
Zbog toga brojni stručnjaci smatraju da nijedan od aktuelnih sukoba neće biti riješen isključivo vojnom silom. Bez ozbiljne, profesionalne i dugoročne diplomatije, upozoravaju, svijet će i dalje svjedočiti novim primirjima koja kratko traju i ratovima koji se neprestano vraćaju.
Upravo zato, zaključuju kritičari Trumpove politike, pitanje mira nije stvar političkog marketinga ili objava na društvenim mrežama, već odgovornosti prema milionima ljudi čiji životi zavise od uspjeha ili neuspjeha međunarodne diplomatije.