Američka naftna kompanija povezana sa krugom predsjednika Donalda Trumpa priprema se za istražno bušenje nafte u zabačenom dijelu Grenlanda, iako za taj posao još nije dobila potrebne dozvole lokalnih vlasti.
Dok Trump ponovo zaoštrava retoriku o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad arktičkim ostrvom, na njegovu istočnu obalu već je dopremljena oprema za buduće istražne radove.
Grenlandska vlada upozorila je kompaniju da za dopremanje opreme nije izdato odobrenje i da se svi naredni logistički potezi moraju unaprijed prijaviti nadležnoj Upravi za mineralne resurse.
„O svim budućim logističkim koracima mora se obavijestiti Uprava za mineralne resurse, koja ih mora i odobriti prije nego što budu sprovedeni“, navedeno je u saopštenju vlade.
Samo dva dana kasnije Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio novu prijeteću poruku o Grenlandu, uz ilustraciju na kojoj se američki predsjednik nadvija nad jednim grenlandskim naseljem.
Veze sa Trumpovim krugom i procjena od bilion dolara
Kompanija Greenland Energy, sa sjedištem u Teksasu i osnovana prošle godine, tvrdi da se ispod područja Jameson Land možda nalaze ogromne količine nafte.
Prema procjenama kompanije, potencijalna vrijednost nalazišta mogla bi iznositi čak bilion dolara.
Greenland Energy planira da uloži oko 60 miliona dolara u dvije istražne bušotine kako bi provjerila postojeće procjene.
Problem je, međutim, u tome što je Grenland još 2021. godine prestao da izdaje nove dozvole za eksploataciju nafte, prvenstveno zbog zaštite životne sredine.
Ipak, britanska kompanija 80 Mile ranije je dobila istražna prava na području Jameson Landa. Prema dostupnoj dokumentaciji, Greenland Energy trebalo bi da preuzme većinski udio u projektu u zamjenu za finansiranje istraživanja.
Za nastavak projekta, međutim, i dalje je neophodno odobrenje grenlandskih vlasti.
Kompanija je u projekat uključila i Phila McGrawa, poznatog kao Dr. Phil, američkog televizijskog voditelja i istaknutog konzervativca koji je bio član Trumpove komisije za vjerske slobode.
Njegova uloga trebalo bi da bude snimanje dokumentarne serije koja će pratiti, kako je najavljeno, „misiju modernih tragača za naftom“.
U upravljačkoj strukturi kompanije nalazi se i bivši pripadnik američke mornarice koji je povezan sa razvojem američkog sistema protivraketne odbrane poznatog kao „Zlatna kupola“ (Golden Dome).
Trump je ranije tvrdio da je kontrola nad Grenlandom od ključnog značaja za bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država i upravo je razvoj tog sistema koristio kao jedan od argumenata.
Larry Swets, predsjednik uprave i jedan od najvećih akcionara Greenland Energyja, koji ima veze sa ljudima iz Trumpovog političkog kruga, insistira da projekat istraživanja nafte nije povezan sa američkim planovima za pripajanje Grenlanda.
Oprema stigla prije dozvole
Kontroverza je dodatno pojačana nakon što je kompanija počela dopremanje opreme prije dobijanja potrebnih odobrenja.
Na sastanku sa lokalnim stanovništvom u junu, jedan predstavnik kompanije navodno je tvrdio da je za dopremanje opreme već pribavljena dozvola.
Swets je kasnije pokušao da objasni situaciju riječima da je zbog velikog entuzijazma koji je pratio projekat došlo do „nesporazuma u komunikaciji“.
Međutim, već narednog mjeseca stanovnici slabo naseljenog područja primijetili su brod koji je prema obali vukao teglenicu sa opremom.
Na lokaciju je iskrcano oko deset kontejnera.
Grenlandska vlada potvrdila je da je cilj bio da se oprema dopremi do lokacije Nunap Qeqqa, u području Jameson Landa, gdje je planirano istražno bušenje.
Danski istraživački portal Danwatch objavio je i izjavu direktora brodarske kompanije, koji je potvrdio da je pošiljka bila namijenjena Greenland Energyju.
Vlada je nakon toga jasno stavila do znanja da kompanija mora da dobije odobrenje prije nastavka logističkih aktivnosti.
Grenland između zaštite prirode i američkog pritiska
Iz Greenland Energyja nisu željeli da odgovore na pitanja Guardiana o dopremanju opreme.
U pismu upućenom akcionarima naveli su da su posljednji razgovori rukovodstva projekta sa grenlandskim regulatornim tijelima bili „konstruktivni“.
Kompanija tvrdi i da je ohrabrena napretkom u procesu dobijanja preostalih dozvola za bušenje.
Nakon tih razgovora, plan je navodno promijenjen tako da se u prvoj fazi izvede samo jedna istražna bušotina.
Za grenlandske vlasti odluka nije jednostavna.
Grenland je autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske i ima široku kontrolu nad sopstvenim prirodnim resursima. Istovremeno, potencijalne lokacije za bušenje nalaze se unutar područja zaštićenog prema Ramsarskoj konvenciji, međunarodnom sporazumu čiji je cilj očuvanje posebno vrijednih močvarnih i vlažnih staništa.
Odobravanje bušenja zato bi moglo izazvati ozbiljne ekološke i političke kontroverze.
Ali ni odbijanje projekta nije bez rizika.
U Grenlandu postoji bojazan da bi Trump takvu odluku mogao iskoristiti kao dodatni argument za snažniji pritisak na teritoriju, čiju stratešku i prirodno-resursnu vrijednost američki predsjednik već godinama naglašava.
Grenlandska vlada zasad nije naredila uklanjanje dopremljene opreme, ocijenivši da takva mjera ne bi bila proporcionalna. Istovremeno, zahtjev kompanije za potrebne dozvole i dalje je u proceduri.
Bušenje već na jesen?
Predstavnik Greenland Energyja tvrdi da će brod sa oko 300 kontejnera opreme za bušenje napustiti Kanadu 12. septembra.
Ako kompanija dobije potrebna odobrenja, istražno bušenje trebalo bi da počne u oktobru.
Jeff Landry, republikanski guverner Luizijane i Trumpov izaslanik za Grenland, otišao je još korak dalje, tvrdeći da bi Grenland već naredne godine mogao početi sa proizvodnjom nafte.
Za sada, međutim, najveća prepreka ostaje ista – grenlandske dozvole.
Dok Washington sve otvorenije govori o strateškom značaju Grenlanda, a američke kompanije istražuju njegove potencijalne mineralne i energetske resurse, lokalne vlasti pokušavaju da zadrže kontrolu nad odlukama koje se tiču budućnosti njihove teritorije.
U toj priči nafta je samo dio mnogo veće slagalice. Grenland je važan zbog svog položaja na Arktiku, potencijalnih prirodnih bogatstava i sve većeg geopolitičkog značaja u odnosima SAD, Rusije, Kine i evropskih država.
Zbog toga bi jedno istražno bušenje nafte u zabačenom dijelu ostrva moglo imati posljedice koje daleko prevazilaze sam energetski projekat.