Njemački diplomata Christian Schmidt, koji je obavljao funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini s ciljem očuvanja mira, prošle sedmice je najavio ostavku. Njegova odluka dolazi nakon lobističke kampanje koju su vodili bosanski srpski separatisti, a u kojoj je on bio jedna od meta, piše Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP).
Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) je nevladina organizacija iz Sjedinjenih Američkih Država koja podržava istraživačko novinarstvo. Osnovana je 2006. godine i specijalizirana je za teme organiziranog kriminala i korupcije.
Oni pišu da kada je najviši međunarodni zvaničnik zadužen za nadzor nad krhkim mirovnim sporazumom u Bosni i Hercegovini objavio svoju ostavku ove sedmice, analitičari su odmah počeli nagađati o razlozima.
“Turista” u BiH
Mnogi su ukazali na javne sukobe između Christiana Schmidta i separatističkog lidera bosanskih Srba Milorad Dodik, koji nikada nije priznao njegovo imenovanje i nazivao ga je „turistom“ u zemlji.
Schmidt, njemački diplomata koji je pet godina obavljao funkciju visokog predstavnika, dao je vrlo malo objašnjenja za svoju ostavku. U utorak je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija rekao da je riječ o „ličnoj odluci“.
Međutim, poznato je da je bio meta agresivne lobističke kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama koju je finansirala Republika Srpska, entitet u Bosni i Hercegovini kojim je Dodik rukovodio do prošle godine. Kampanja je imala šire ciljeve, ali se među njima izričito spominjalo i uklanjanje Schmidta te zatvaranje njegovog ureda.
Analiza OCCRP-a američkih prijava prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) pokazala je da je Republika Srpska tokom 2025. i 2026. godine platila najmanje 8,9 miliona dolara za 11 lobističkih firmi u Washingtonu kako bi poboljšala imidž entiteta i izgradila podršku za secesiju.
Dodik je bio predsjednik Republike Srpske sve dok prošle godine nije smijenjen s funkcije zbog promovisanja separatističkih zakona unutar entiteta, što je predstavljalo prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Schmidt je koristio ovlasti svog ureda kako bi poništio Dodikove separatističke zakone.
Dodik i dalje predvodi vladajuću stranku u Republici Srpskoj i ostaje njen najutjecajniji političar.
Milioni za uklanjanje Schmidta i nezavisnost
Ugovor prijavljen prema FARA-i u martu 2025. godine između Republike Srpske i firme Dickens and Madson Canada Inc. iz Montreala navodi ciljeve koji uključuju ukidanje sankcija uvedenih Dodiku od strane prethodnih američkih administracija – kao i uklanjanje Schmidta.
Prvi cilj ostvaren je prošlog oktobra, kada je administracija američkog predsjednika Donald Trump ukinula sankcije.
„Također ćemo osigurati podršku vlade Sjedinjenih Američkih Država za uklanjanje Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i osudu pristrasnih odluka ovog predstavnika“, navodi se u ugovoru firme Dickens and Madson.
Teško je znati da li je lobiranje imalo bilo kakve veze sa Schmidtovom odlukom da ode. Iz Ureda visokog predstavnika saopćili su da nemaju ništa više dodati o Schmidtovoj „ličnoj odluci“ da podnese ostavku.
Međutim, odlaskom Schmidta, Dodik se suočava s jednom preprekom manje u svojoj namjeri razbijanja Bosne i Hercegovine, što je jasno navedeno i u ugovoru firme Dickens and Madson.
„Nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš je krajnji cilj“, navodi se u dokumentu.
Ni Dodik ni Vlada Republike Srpske nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Glasnogovornik američkog State Departmenta izjavio je da Washington i dalje podržava „teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“.
Dodao je da su sankcije Dodiku i drugima ukinute prošlog oktobra jer su „prvobitno uvedene kao odgovor na konkretne poteze iz prethodnih godina, koje su vlasti Republike Srpske u međuvremenu povukle, čime je smanjena tadašnja kriza“.
Pod Dodikovim vodstvom Narodna skupština Republike Srpske usvojila je niz kontroverznih zakona usmjerenih na udaljavanje entiteta od Bosne i Hercegovine. Ti neustavni separatistički zakoni službeno su poništeni u septembru 2025. godine, a sankcije su ubrzo nakon toga ukinute.
Američko Ministarstvo finansija ranije je također navelo da su sankcije uvedene zbog navodne Dodikove korupcije. Međutim, glasnogovornik State Departmenta nije komentirao optužbe za korupciju.
Još 2022. godine, kada je administracija predsjednika Joe Biden uvela drugi paket sankcija Milorad Dodik – nakon sankcija uvedenih za vrijeme njegovog prethodnika Barack Obama – američka vlada bila je zabrinuta da bi Dodik mogao urušiti Daytonski mirovni sporazum. Također je postojao strah da bi Dodikovi separatistički potezi mogli zemlju ponovo gurnuti u oružani sukob.
„Destabilizirajuće i koruptivne aktivnosti Milorada Dodika, kao i pokušaji rušenja Daytonskog mirovnog sporazuma, motivirani njegovim ličnim interesima, prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije“, izjavio je tada Brian E. Nelson, zamjenik američkog ministra finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove.
Ali politički vjetrovi su se promijenili i Dodik je pronašao prijatelje u administraciji Donald Trump. Kurt Bassouner, suosnivač i viši saradnik berlinskog think-tanka Democratization Policy Council, rekao je za OCCRP da su Dodik i njegovi saveznici Trumpov povratak na vlast 2025. godine vidjeli kao „pravu priliku“.
„Nadali su se još od trenutka kada se ponovo kandidovao da će biti reizabran, jer su vjerovali da će to, u najmanju ruku, smanjiti otpor njihovim planovima“, rekao je Bassouner.
“Loša reputacija ne znači da su to loši ljudi”
Pod Dodikovim vodstvom, vlasti Republike Srpske uložile su milione dolara u ugovore s lobistima. Među imenima navedenim u FARA dokumentima su bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael T. Flynn i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, kojeg je Trump pomilovao nakon presude za korupciju.
Ali najnoviji lobista koji je potpisao ugovor s Republikom Srpskom izazvao je još veću pažnju: Jonathan Moore, bivši američki ambasador koji je vodio misiju OSCE-a u Bosni i Hercegovini od 2014. do 2017. godine.
Moore je tada bio poznat po kritikama korupcije i odbrani Daytonskog sporazuma. Danas lobira za vladu koja želi raspad Bosne i Hercegovine.
Prema ugovoru prijavljenom kroz FARA sistem u februaru, Republika Srpska će Mooreu plaćati 30.000 dolara mjesečno kako bi, između ostalog, pomagao u promoviranju poruka ključnih političkih lidera RS-a.
„Sav posao koji bude obavljen bit će u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom“, rekao je Moore za OCCRP u kratkom odgovoru na pitanja.
Vlasnik kompanije Dickens and Madson, Ari Ben-Menashe, nije dao takva obećanja.
„Daytonski mirovni sporazum nije uzeo u obzir različita pitanja koja se tiču Srba u Republici Srpskoj“, rekao je za OCCRP. „Oni smatraju da su iskorišteni zbog tadašnjih okolnosti.“
On tvrdi da postupci Christian Schmidt, čiji je ured osnovan radi nadzora nad Daytonskim sporazumom, „rizikuju ponovno pokretanje sukoba u regiji“.
Umjesto pokušaja očuvanja Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države, rekao je da bi nezavisnost Republike Srpske „donijela pozitivne rezultate za obje strane“.
Dodik je samo jedan u dugom nizu kontroverznih klijenata koje je zastupala kompanija Dickens & Madson, među kojima su i Robert Mugabe, kao i vojna hunta Mijanmara.
Ben-Menashe je također sklopio ugovor s general-potpukovnikom Muhamedom Hamdan Dagalom, koji je potpisao u ime vojnog vijeća koje je preuzelo Sudan nakon puča 2019. godine. Dagalo je ranije bio pripadnik milicije Janjaweed, koja je optuživana za genocid u Darfuru.
Ben-Menashe je rekao da njegova kompanija zastupa one koji su „bez glasa jer imaju lošu reputaciju“.
„Loša reputacija je jedno“, dodao je. „Ali ponekad loša reputacija ne znači da su to loši ljudi.“
Usklađeni interesi
Iako je strano lobiranje legalno i regulirano u Sjedinjenim Američkim Državama, organizacije koje se bave transparentnošću upozoravaju da takva praksa omogućava autokratskim figurama da popravljaju i „peru“ svoju reputaciju.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International Bosnia and Herzegovina, također dovodi u pitanje da li je angažovanje skupih stranih lobista najbolji način trošenja novca poreskih obveznika u zemlji koja se suočava s visokom nezaposlenošću i siromaštvom.
Sama Republika Srpska zavisi od stalnog refinansiranja dugova kako bi održala finansijsku stabilnost, navodi S&P Global, koji ocjenjuje da ekonomski izgledi entiteta „ostaju negativni“.
„Ovo uopšte nije lobiranje za interese Republike Srpske, nego za interese pojedinaca unutar vlasti Republike Srpske i ostvarivanje njihovih ličnih ambicija“, rekla je Korajlić.
Čini se da su Dodikovi interesi usklađeni s interesima Trumpove administracije, sudeći prema nekim od nedavnih posjeta visokih američkih ličnosti Republici Srpskoj.
U aprilu je najstariji sin američkog predsjednika, Donald Trump Jr., govorio na poslovnoj konferenciji u Banjoj Luci, glavnom gradu Republike Srpske. To je uslijedilo nakon prošlogodišnje posjete Banjoj Luci bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudolph W. Giuliani, koji je ujedno bio i Trumpov lični advokat.
Giuliani je došao na Dodikov poziv i pojavio se na političkom skupu bosanskohercegovačkog srpskog lidera noseći crvenu kapu sa sloganom „Make Srpska Great Again“.
Kasnije ovog mjeseca planirano je održavanje ekonomske i sigurnosne konferencije u Banjoj Luci na kojoj bi, zajedno s Dodikom, kao govornik trebao učestvovati i Michael T. Flynn, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost.
U međuvremenu, Schmidtova odluka da podnese ostavku predstavlja još jednu pobjedu za Milorad Dodik. U objavi na društvenim mrežama, na dan kada je Schmidt objavio svoju odluku, Dodik je iskoristio priliku za još jednu kritiku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
„Christian Schmidt odlazi iz BiH na isti način na koji je i došao, bez legitimiteta“, napisao je Dodik.