47 nevladinih organizacija danas je pozvalo vlade zapadnog Balkana da se odupru pritisku Sjedinjenih Država i otkažu planove za izgradnju novih plinovoda i plinskih elektrana. U zajedničkoj izjavi, organizacije upozoravaju da planovi ne bi samo zamijenili ruski plin, već bi uvelike povećali potrošnju plina u regiji i njezinu ovisnost o uvozu fosilnih goriva.
SAD već nekoliko godina guraju projekte poput plinske interkonekcije između Grčke i Sjeverne Makedonije, terminala za ukapljeni plin (LNG) u Crnoj Gori i Albaniji te južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U usporedbi s EU, zemlje zapadnog Balkana imaju nisku ili nikakvu ovisnost o plinu. Unatoč smanjenju potrošnje, 2024. godine plin je činio preko 20% dostupne energije u EU. No, na zapadnom Balkanu, zemlje s najvećom ovisnošću o plinu bile su Srbija (14%) i Sjeverna Makedonija (12%). U Bosni i Hercegovini plin čini manje od 3% energije, a Albanija, Crna Gora i Kosovo nisu spojene na međunarodnu plinsku infrastrukturu.
Na samitu Inicijative Triju mora u Dubrovniku planirano je potpisivanje međuvladinog sporazuma o Južnoj interkonekciji, dok je planirani sporazum između SAD-a i Crne Gore već naišao na snažan otpor civilnog društva i ljudi koji žive u blizini planiranog LNG terminala u Baru.
Bosna i Hercegovina uglavnom koristi plin za grijanje Sarajeva, ali u posljednje dvije godine vlada FBiH je razvila mnogo veće ambicije. Osim što je promovisala južnu plinsku interkonekciju, sadašnja vlada FBiH proširila je ovu interkonekciju sa najmanje 85 kilometara novog plinovoda, oživjela planove za još dvije interkonekcije sa Hrvatskom i započela planiranje tri nove plinske elektrane. Republika Srpska ne krije svoje planove da nastavi koristiti ruski plin izgradnjom novog plinovoda iz Srbije i nedavno je potpisala sporazum o plinovodu Šepak – Novi Grad, koji bi se spojio na postojeći plinovod.
Denis Žiško, Aarhus centar u BiH rekao je da je žalosno je gledati naše velike lidere kako se takmiče ko će se više dodvoriti Trumpu i njegovim lakejima.
“Svima je jasno je da je interes američke administracije i hrvatske vlade za projekt Južne interkonekcije baziran isključivo na želji za političkom dominacijom nad BiH energetskim sektorom. Činjenica je da će izgradnja Južne interkonekcije dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju podaničke kolonije, čija će energetska sigurnost i suverenitet zavisiti od hirova naših navodnih prijatelja“, pojašnjava Žiško.
Pippa Gallop, CEE Bankwatch Network, kaže da usred još jedne krize fosilnih goriva, nevjerojatno je da vlade još uvijek planiraju nove plinovode i plinske elektrane.
“Koštali bi milijarde, čak i prije nego što se uključe troškovi plina, i vjerojatno bi završili kao nasukana imovina ili bi ih porezni obveznici uvelike subvencionirali. Planiranje i izgradnja u većini slučajeva mogli bi lako potrajati desetljeće – prekasno za zamjenu ruskog plina – a regija nema novca ni vremena za gubljenje na tako skupe pogreške“, istakla je ona.
Organizacije pozivaju vlade regije da se usredotoče na prikladno locirane solarne i vjetroelektrane – uz podršku postojećih hidroenergetskih sistema i snažnih mrežnih veza – za proizvodnju električne energije, te toplotne pumpe i geotermalnu energiju. Takođe pozivaju na veće djelovanje u području energetske efikasnosti i elektrifikacije sektora grijanja i prometa.