Švedska vlada zagovara povratak na fizičke knjige, papir i olovke u učionicama, nadajući se da će time preokrenuti pad pismenosti među učenicima. Međutim, pojačano oslanjanje na analogne alate izazvalo je kritike tehnoloških kompanija, prosvjetnih radnika i računarskih stručnjaka, koji tvrde da bi takav zaokret mogao ugroziti izglede učenika za zapošljavanje, pa čak i naštetiti privredi te nordijske zemlje, piše BBC.
U jednoj srednjoj školi u Naki, nedaleko od Stokholma, maturanti iz ruksaka vade prenosne računare, ali i predmete koje, kako kažu, prije nekoliko godina nisu toliko često koristili.
„Sada mnogo češće iz škole idem kući s novim knjigama i papirima“, kaže osamnaestogodišnja Sofi. Dodaje da je jedan profesor „počeo da štampa sve tekstove koje koristimo na času“, dok je digitalna platforma za učenje na časovima matematike zamijenjena radom isključivo iz udžbenika. Ta slika u suprotnosti je s reputacijom Švedske kao jednog od tehnološki najnaprednijih društava u Evropi, poznatog po visokom nivou digitalnih vještina i uspješnoj startap sceni.
Zaokret u digitalizaciji škola
Prenosni računari postali su uobičajeni u švedskim učionicama krajem 2000-ih i početkom 2010-ih. Do 2015. godine, oko 80% učenika u državnim srednjim školama imalo je pristup ličnom digitalnom uređaju.
Prethodna vlada pod vođstvom socijaldemokrata uvela je 2019. obaveznu upotrebu tableta u predškolskim ustanovama kako bi i najmlađu djecu pripremila za sve digitalniji poslovni i privatni život. Međutim, sadašnja desničarska koalicija, koja je na vlast došla 2022, usmjerava obrazovanje u drugom pravcu.
„Zapravo, nastojimo da se riješimo ekrana koliko god je to moguće“, kaže Joar Forsel, portparol za obrazovanje Liberalne stranke, čiji je lider švedski ministar obrazovanja. „Kod starijih uzrasta u školi možda ćete ih koristiti malo više, ali kod mlađih mislim da ekrane uopšte ne bi trebalo koristiti.“ Vlada često koristi slogan „från skärm till pärm“, što u prevodu znači „od ekrana do korica“, tvrdeći da nastava bez ekrana stvara bolje uslove za koncentraciju, kao i razvoj vještina pisanja i čitanja.
Nove mjere i pad pismenosti
Od 2025. godine predškolske ustanove više nisu obavezne da koriste digitalne alate, a djeci mlađoj od dvije godine tableti se neće davati. Kasnije ove godine na snagu stupa i zabrana mobilnih telefona u školama, čak i u obrazovne svrhe. Školama je već dodijeljeno više od 2,1 milijarde kruna (oko 200 miliona dolara) bespovratnih sredstava za ulaganje u udžbenike. Novi kurikulum, osmišljen za učenje zasnovano na udžbenicima, trebalo bi da bude uveden 2028. godine.
„Čitanje pravih knjiga, pisanje na papiru i računanje brojeva na papiru mnogo je bolje ako želite da djeca steknu znanje koje im je potrebno“, tvrdi Forsel. Promjena pristupa uslijedila je nakon konsultacija s akademskim istraživačima i obrazovnim organizacijama. „Sve je veća svijest o ometanjima koja tehnologija uzrokuje u učionicama“, kaže dr Sisela Natli, neuronaučnica sa Instituta Karolinska u Stokholmu. Ona ističe da učenici mogu izgubiti koncentraciju, te da međunarodna istraživanja sugerišu kako čitanje sa ekrana može otežati obradu informacija.
Pad na PISA testovima i upozorenja stručnjaka
Vlada se nada da će povratak tradicionalnim metodama poboljšati poziciju Švedske na PISA listi, mjerenju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Nakon pada rezultata 2012. i ponovnog značajnog pada u matematici i čitanju 2022, Švedska je, iako i dalje iznad prosjeka OECD-a, zabilježila lošije rezultate u pismenosti od Velike Britanije, SAD-a, Danske i Finske. „Znamo da djeca koja su cijeli obrazovni sistem prošla uz mnogo ekrana zaostaju u međunarodnim istraživanjima“, kaže Forsel.
Izvještaj OECD-a o obrazovanju u Švedskoj iz januara ove godine zaključio je da učenici imaju koristi od pristupa digitalnim alatima, ali je ukazao i na visoku učestalost digitalnih smetnji u učionicama. Andreas Šlajher, direktor za obrazovanje pri OECD-u, smatra da je u Švedskoj „jednostavno u učionice uvedeno mnoštvo uređaja i tehnologije bez jasne pedagoške svrhe i ciljeva“.
Upozorenja iz poslovnog svijeta
Vladina strategija izazvala je oštre rasprave u poslovnoj zajednici. Udruženje Swedish Edtech Industry upozorava da bi manje digitalizovano obrazovanje moglo ostaviti učenike nedovoljno pripremljenima za buduće poslove. „Svakome su potrebne osnovne digitalne vještine da bi uopšte mogao da uđe na tržište rada“, tvrdi Jani Jepesen, izvršna direktorka udruženja, navodeći procjenu EU da će 90% poslova uskoro zahtijevati digitalne vještine.
Jepesen je zabrinuta i zbog uticaja na preduzetništvo, ističući da bi tehnološke kompanije poput Spotifyja mogle „preseliti drugdje“ ako u Švedskoj ne budu mogle da pronađu odgovarajuće IT stručnjake.
Podijeljena mišljenja o budućnosti
Postavlja se i pitanje vještačke inteligencije (AI). Dok vlada želi da srednje škole podučavaju o prilikama i rizicima AI-ja, neki kritičari, poput profesorke Linee Stenliden sa Univerziteta u Linköpingu, upozoravaju da bi izostavljanje AI-ja iz nastave za mlađu djecu moglo stvoriti „digitalni jaz“. Forsel odbacuje tu ideju, tvrdeći da djeca prvo moraju savladati osnovne vještine. „Ljudima možete pružiti prilike koje im nejednakost oduzima tako što ćete im obezbijediti pravilno obrazovanje“, kaže on. Jepesen, međutim, njegov stav naziva „populističkim“, smatrajući da rasprava o digitalnom naspram analognog skreće pažnju sa drugih problema, poput nejednake raspodjele resursa.
U Naki su mišljenja maturanata takođe podijeljena. „Internet je na neki način preuzeo mlađe generacije i primijetio sam da lakše gube koncentraciju“, kaže osamnaestogodišnji Aleksios. Ipak, drugi, poput devetnaestogodišnje Jasmine, zalažu se za digitalno obrazovanje. „Trebalo bi da se više fokusiramo na računare. Jer, budimo realni, cijeli svijet koristi računare.“