„Silicijska dolina izgubila je kompas.” Tako započinje prvo poglavlje knjige „Tehnološka republika“, u kojoj Alex Karp iznosi svoj pogled na svijet. Karp, milijarder s popisa sto najutjecajnijih ljudi časopisa Time, izvršni je direktor softverske tvrtke Palantir, specijalizirane za analizu podataka.
Palantir je tijekom vikenda preko službenog računa na platformi X objavio sažetak Karpove knjige u 22 teze. Mnogi tu objavu čitaju kao politički manifest tvrtke.
Što stoji u manifestu?
Kroz ove teze Palantir se pozicionira kao odlučan akter na sjecištu tehnologije i sigurnosne politike. Teze se okvirno mogu podijeliti u nekoliko područja.
U području geo‑ i sigurnosne politike navodi se da se „atomsko doba približava kraju“, uz procjenu da se buduće odvraćanje neprijatelja više neće temeljiti na nuklearnom oružju, već na sustavima umjetne inteligencije. „Pitanje nije hoće li se razvijati oružje temeljeno na umjetnoj inteligenciji, nego tko će ga razviti i u koju svrhu.“ Neprijatelji se, tvrdi se u tekstu, neće zadržavati u „teatralnim raspravama”, već će napredovati prema takvom naoružanju.
Na drugom mjestu Palantir ističe potrebu za softverski podržanim „tvrdim” instrumentima moći te navodi da su „dosegnute granice meke moći i uzvišene retorike“. Također se tvrdi da je američka moć omogućila iznimno dug period mira.
Okončati “kastraciju Njemačke i Japana”
Manifest mjestimice postaje vrlo konkretan. Navodi se da „kastracija Njemačke i Japana nakon rata mora biti poništena“. Europa, i dalje slabo naoružana, prema toj logici danas plaća visoku cijenu njemačkog razoružanja nakon Drugog svjetskog rata. Ako se nastavi „teatralna posvećenost japanskom pacifizmu“, upozorava se, prijeti pomicanje odnosa moći u Aziji.
U dijelu koji se odnosi na društvo i politiku Palantir iznosi tezu da je u suvremenom društvu „zabranjeno” govoriti o različitim rezultatima različitih „kultura”. Nadalje se tvrdi da se Amerika mora oduprijeti iskušenju „praznog i šupljeg pluralizma“. Obje teze nadovezuju se na ideologiju pokreta Make America Great Again iz okruženja Donalda Trumpa, no Palantir izbjegava otvoreno dodvoravanje bivšem predsjedniku kakvo prakticiraju neki drugi akteri iz Silicijske doline.
„Psihologizacija suvremene politike vodi nas u pogrešnom smjeru“, navodi se dalje. Traženje ispunjenja u političarima, dodaje se, vodi razočaranju. Na drugom mjestu tvrtka poziva da se nakon pobjede nad neprijateljima zastane i promisli, umjesto da se slavi.
Uloga tehnološkog sektora također se više puta tematizira. Govori se o odnosu tehnoloških kompanija i američke države te se ističe da „Silicijska dolina mora moralno vratiti dug zemlji koja joj je omogućila uspon“. Palantir zagovara tehnološku industriju koja nadilazi razinu aplikacija i doprinosi daljnjem rastu i sigurnosti. „Silicijska dolina mora igrati ulogu u borbi protiv nasilja i kriminala”, poručuje kompanija koja svoje proizvode prodaje sigurnosnim službama širom svijeta.
Što kažu kritičari?
Ekonomist i bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis podijelio je originalnu objavu uz komentar: „Kad bi zlo moglo tvitati, to bi bio sadržaj!“
Nizozemski istraživač populizma Cas Mudde tumači Palantirov manifest kao poziv na svijet kojim dominiraju autoritarne Sjedinjene Države i koji je pod nadzorom tehnoloških kompanija, što je nazvao „čistim tehnofašizmom“. Prema njegovu mišljenju, manifest diskvalificira Palantir kao poslovnog partnera za bilo koju drugu zemlju. Europa bi, smatra Mudde, trebala obustaviti svaku novu suradnju i okončati sva ulaganja u „tu tehnofašističku kompaniju“.
Britanski bloger i osnivač istraživačke platforme Bellingcat, Eliot Higgins, ironično je primijetio da je „posve normalno i u redu” da kompanije objavljuju takve stavove.
Što je zapravo Palantir?
Naziv Palantir dolazi iz fantastične epopeje „Gospodar prstenova” J.R.R. Tolkiena. U tom djelu postoje kugle, moćna i opasna sredstva komunikacije koja prikazuju dijelove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Kada ih preuzmu sile zla, postaju oružje za pokoravanje Srednje Zemlje.
I njuemačka policija koristi neke verzije softvera PalantirI njuemačka policija koristi neke verzije softvera Palantir
Suosnivač i ključni investitor tvrtke je Peter Thiel, čija se potpora smatra važnom za politički uspon Donalda Trumpa. Thiel je rođen u Frankfurtu, gdje je kasnije nekoliko godina živio i Alex Karp.
Na svojoj internetskoj stranici Palantir promovira softver koji bi trebao omogućiti donošenje odluka u stvarnom vremenu za vlade i tvrtke, „od tvornica do bojišnice“.
Ko koristi nadzorni softver?
Brojne državne institucije u Sjedinjenim Američkim Državama koriste Palantir. Program Vantage razvijen je kao operativni sustav za američku vojsku. U ratu protiv Irana softver za identifikaciju ciljeva Maven, temeljen na umjetnoj inteligenciji, pružao je podatke za brojne zračne udare. Platforma za analizu podataka Foundry koristi se u institucijama u SAD‑u, ali i u Europi. Primjerice, Nizozemska i Grčka koristile su je za praćenje širenja koronavirusa.
Najpoznatija Palantirova aplikacija zove se Gotham i koriste je sigurnosne službe za brzo objedinjavanje informacija o osobama iz javnih i drugih izvora. Među korisnicima su američke agencije poput CIA‑e i ICE‑a, ali i europske sigurnosne institucije.
I pojedine pokrajinske policije u Njemačkoj koriste prilagođene verzije Palantirova softvera, uključujući Hessen i Bavarsku. U Sjevernoj Rajni‑Vestfaliji u listopadu istječe višegodišnji ugovor te je pokrajina raspisala novi natječaj za softver, na koji se mogu prijaviti i Palantir i njegovi konkurenti.
Njemačka vlada priprema zakon koji bi omogućio softverima masovnu analizu javno dostupnih snimki, poput glasova i lica na društvenim mrežama, te izradu biometrijskih profila. To bi olakšalo istrage sigurnosnih organa uz pomoć Palantira ili sličnih aplikacija, no kritičari upozoravaju da bi to bio korak prema državi nadzora.