Šemsudin Mehmedović podnio krivičnu prijavu protiv Srđana Amidžića, traži i smjenu glavnog državnog tužioca

Dodao je da je na snazi progon Bošnjaka te da SIPA hapsi uglavnom Bošnjake i da se inspekcijski nadzori provode samo nad Bošnjacima i njihovim firmama.

Bosna i Hercegovina se nalazi u dramatičnom trenutku kada postoji vrlo realna opasnost da se na bazi globalnih previranja, lobistički plaćenih dezinformacija i neistina, Bosna i Hercegovina gurne unazad u podjele i nestabilnost, a ne prema EU i NATO gdje smo već trebali biti. 

Rekao je to Šemsudin Mehmedović poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine na press koferenciji koju je održao u četvrtak.

Mišljenja je da se protiv Bosne i Hercegovine i najbrojnijeg naroda u državi vodi gebelskovska kampanja.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Bošnjaci se predstavljaju kao prijetnja u nastajanju, kako to Max Primorac kaže u juče objavljenom pamfletu punom laži i obmana za Washington Times”, rekao je Mehmedović.

Dodao je da je na snazi progon Bošnjaka te da SIPA hapsi uglavnom Bošnjake i da se inspekcijski nadzori provode samo nad Bošnjacima i njihovim firmama.

“Samo se oni kažnjavaju. Putevi se uglavnom grade gdje žive nebošnjaci, a mi plaćamo preko 80% poreza u Bosni i Hercegovini. Mi plaćamo RTV taksu, također Bošnjaci se na zapadu predstavljaju kao opasnost za Europsku uniju i općenito hrišćanstvo kroz fašističke izjave mržnje političara iz Republike Srpske, koji našim novcem plaćaju lobističke kuće širom svijeta. HDZ sve češće i otvorenije privhata taj narativ. Bošnjacima kao najbrojnijem narodu, a ima nas više od 50%, uzurpirane su sve poluge odlučivanja”, dodao je Mehmedović.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

On je rekao i kako bi sve bilo drugačije da se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine miješalo u svoj posao. Državnim tužiocima zamjera što se nisu bavili sankcionisanjem, kako kaže, najtežih krivičnih djela – napad na ustavni poredak i zloupotreba službenog položaja.

“Upravo zbog osnovane sumnje da je izvršio više krivičnih djela, pored ostalih i prethodno dva navedana, kolega Jasmin Emrić i ja smo 21. jula 2025. godine Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnijeli krivičnu prijavu protiv Darka Ćuluma, bivšeg direktora SIPA-e. Sedam mjeseci je prošlo od toga, postupajući tužlac Igor Dubak, apsolutno ništa nije poduzeo po ovom pitanju. Osim što smo obaviješteni da je formiran predmet koji ima status otvoren, a takav status je nepoznat u pravilima rada tužilaštva”, dodao je Mehmedović.

Tvrdi da je nesumnjivo da je Darko Ćučum uzurpirao poziciju direktora SIPA-e i da za to mora odgovarati.

“Ovo je vjerovatno jedinstven slučaj u svijetu da osoba koja je napala na ustavni poradak jedne zemlje i dalje nezakonito rukovodi najvažnijom policijskom agencijom. Ista je situacija i sa krivičnom prijavom koji smo u julu 2025. godine podnijeli protiv Borjane Krišto zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja vezano za neimenovanje Nebojše Vukanovića na mjesto ministra sigurnosti. Ali ni Vedrana Mijović kao postupajića tužiteljica nije ništa do danas poduzela. Nesporno je da tužioci Dubak i Mijović neopravdano kasne u provođenju radnji u vezi sa vršenjem funkcija tužioca, čime su očigledno počinili disciplinski prekršaj.”

Odgovornost za to, dodaje Mehmedović, mora odgovarati i glavni državni tužilac Milanko Kajganić za kojeg tvrdi da je srozao ugled Tužilaštva u koje građani više ne vjeruju.

“Očigledno je i sam dio udruženog administrativnog poduhovata i da blokira rad tužilaštva. Činjenica je da je zamjenik glavnog tužioca Džermin Pašić podnio krivičnu i disciplinsku prijavu protiv Kajganića, zbog ostave istrage protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića tvrdeći da nema krivičnog dijela – napad na ustavni poredak, iako je cijela država uživo svjedočila počinjenju tog isplaniranog djela. Također, javnost je uznemirana zbog Kajganićeve zabrane slanja na potvrđivanje optužnice za ratne zločine u Sanskom Mostu”, rekao je Mehmedović.

Zbog ovog slučaja državni tužliac Izet Odobašić podnio  je krivičnu i disciplinsku prijavu protiv glavnog tužioca Kajganića.

Mehmedović je optužio Kajganića da je blokirao i niz drugih predmeta, mahom onih koji se odnose na ratne zločine.

“Zbog svih navedenih dokumentovanih optužbi za zloupotrebu službenog položaja i svjesnog sprečavanja procesuiranja ratnih zločina, tražimo hitnu suspenziju razrješnjenja dužnosti i pokretanja krivičnog postupka protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića. Pozivam predsjednika VSTV-a, Sanina Bogunića, da djeluje u skladu sa svojim ovlastima.”

Poslanik Mehmedović je rekao i kako se kršenje zakona nastavlja i po pitanju namještanja brojnih konkursa, a da je jedan od tih namještenih konkursa onaj za izbor četiri pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje.

Kaže kako je konkursna komisija za četiri pozicije predložila kadrove bliske SNSD-u i HDZ-u, dva Srbina i dva Hrvata.

“To su Boris Spasojević, bivši SNSD-u zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Milorad Đurđević, trenutni šef kabineta direktora Uprave Zorana Tegeltije, Vinko Skoko, kadar HDZ-a i kako mediji prenose, u kumovskim je vezama sa bivšim direktorom Uprave Mirom Džakulom i Ilija Anić, kadar HDZ-a.”

U komisiji su, dodaje, osobe koje ne bi smjele biti imenovane u komisiju jer nisu nezavisne i objektivne.

“Pozivam nadležne organe da konkurs ponište. Ukoliko direktor Tegeltija protivno zakonu odluči da na četiri pozicije pomoćnika direktora imenuje samo Srbe i Hrvate, pozivam kandidate Bošnjake koji su konkurisali da iskoriste svoje zakonsko pravo i podnesu tužbe zbog diskriminacije po etničkoj osnovi.”

Mehmedović je saopštio i da je podnio krivičnu prijavu protiv ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića i drugih odgovornih lica u tom ministarstvu. 

“Zbog osnova sumnje da su izvršili krivično djelo neizvrašavanje službene dužnosti iz člana 220. Krivičnog zakona BiH i nesavjesno postupanje u vršenju službene dužnosti iz člana 224. Krivičnog zakona BiH jer su propustili da vrše zakonom propisani nadzor nad primjenom člana 39 Zakona o platama u institucijama BiH u period 23. avgusta 2023. do 11. februara 2026.”

Navedenim članom jasno je propisano da mjesečna naknada za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim radnim tijelima može maksimalno iznositi do visine osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH. 

“Osnovica je uglavnom iznosila 600KM i ne može se prekoračiti ni učešćem u više različitih tijela. Međutim, prema informacijama i dokumentima brojni podobni državni službenici bliski HDZ-u i SNSD-u su dobijali znatno veći iznos od dozvoljene osnovice čime je budžet institucijama BiH oštećen za više desetina hiljada maraca”, dodao je Mehmedović. 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije