“Vođeni su razgovori između kancelarskog ureda i vodstva ureda Angela
Merkel koji se odnose na to da se shodno potrebama prilagodi broj
zaposlenih u ovom uredu”, prenose njemački mediji
interni dopis ministarstva financija.
Nadalje se ukazuje na to da ured bivše kancelarke postoji ne zbog
“statusnih razloga”, nego za “ispunjavanje obveza koje su proistekle iz
kancelarskog mandata, kao i novonastalih dužnosti”.
Ističe se kako je, kada je funkcija ureda u pitanju, “isključena
upotreba u privatne svrhe, kao i za ostvarenje dodatnih prihoda”.
“Nadoknađivanje putnih troškova dolazi u obzir samo ako bivša
kancelarka putuje po nalogu i u svrhu interesa SR Njemačke”, stoji u
dopisu ministarstva financija proračunskom odboru Bundestaga. U dopisu
se ne navodi o kojem je konkretno putovanju riječ.
Ima i previše zaposlenih
Nadalje se također kritizira prevelik broj zaposlenih u uredu. Prema
zakonu iz 2019., Bundestag bivšim predsjednicima vlade
financira maksimalno pet zaposlenih: voditelja ureda, dva službenika,
tajnika i vozača. Nakon pet godina se broj smanjuje na četiri osobe.
Ured bivše kancelarke Angele Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU)
trenutno zapošljava devet službenika. Zaposleni u uredu bivših
kancelara nalaze se na platnoj listi kancelarskog ureda.
Početkom godine ured bivšeg kancelara Gerharda Schroedera je
privremeno zatvoren nakon što su Schroedera, zbog njegovog prijateljskog
stava prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, napustili svi
zaposleni. Bivši kancelar (Socijaldemokratska stranka Njemačke) je
protiv te odluke pokrenuo tužbu pred upravnim sudom.
Političarka stranke Ljevica Gesine Loetzsch traži ukidanje prakse financiranja ureda za bivše predsjednike vlade.
“Mi ne bismo trebali financirati taj doživotni dvorski aparat. Ako
bivši kancelari i kancelarke zaista obavljaju neke poslove u interesu SR
Njemačke, ti troškovi se mogu lako posebno nadoknaditi”, rekla je
Loetzsch.