Skupština grada Banjaluka usvojila je prošle sedmice rekordan budžet za ovu godinu u iznosu od 284 miliona konvertibilnih maraka. Ipak, način na koji je dokument izglasan i njegova struktura izazvali su oštre kritike dijela odbornika, koji upozoravaju na netransparentnost, proceduralne propuste i činjenicu da je budžet u velikoj mjeri prilagođen izbornoj godini. Za budžet je glasalo 26 odbornika, protiv je bio jedan – Igor Mandić iz Liste za pravdu i red – dok su uzdržani Dijana Ješić iz Narodnog fronta i bivši gradonačelnik Banjaluke, a sada predsjednik nezavisnog pokreta „Svojim putem“, Igor Radojičić.
Gradska vlast budžet predstavlja kao razvojni, ističući projekte poput vodovodnog sistema Tunjice 1 i 2, mosta u Docu, sportske gimnazije, uređenja parkova i obale Vrbasa. Kritičari, međutim, upozoravaju da se manje novca izdvaja za kulturu, sport, socijalne usluge i ključnu infrastrukturu, uključujući zagađenje vazduha, dotrajale mreže i problem deponije u Ramićima.
Odbornik Igor Mandić smatra da je sama sjednica pokazala kako je odluka o budžetu bila unaprijed dogovorena. Vanredna sjednica zakazana je bez utvrđenog dnevnog reda, što je formalno moguće, ali je, kako tvrdi, očigledno da su „svi osim nas znali šta će se naći na dnevnom redu“. Odbornike su, navodi, dočekali deseci amandmana vladajuće većine i dodatni amandmani gradonačelnika, koji su potom izglasani.
„Iznos od 284 miliona KM je projekcija. Ključno pitanje je koliko će od toga biti stvarno realizovano i na koji način“, ističe Mandić za BUKU. Prema njegovim riječima, grad se dodatno zadužuje za 26,3 miliona KM, dok kapitalne investicije čine oko 17 odsto budžeta, a bez kreditnog zaduženja tek oko 11 odsto. „Gotovo sve kapitalne investicije finansiraju se kreditima, što dugoročno nije održivo“, upozorava on.
Mandić ukazuje i na niz spornih budžetskih stavki poput netransparentnog povećanja plata, rast bruto naknada za rad van radnog odnosa za 181 odsto i povećanje izdvajanja za stručne usluge od 138 odsto, koje se uglavnom odnose na savjetnike i ugovorne angažmane. Istovremeno, sredstva za kulturu svedena su na oko 0,49 odsto ukupnog budžeta.
Najveći problem je, dodaje i što ključni infrastrukturni i ekološki prioriteti ostaju zapostavljeni poput ekstremnog zagađenja vazduha, dotrajale vodovodne i toplovodne mreže sa ogromnim gubicima, problemima u sistemu daljinskog grijanja, kao i pitanje deponije u Ramićima. To su projekti koji zahtijevaju dugoročno planiranje i sistemski rad, ali se, podvlači, o njima gotovo i ne govori.
Slične zamjerke iznosi i Dijana Ješić, koja je ostala uzdržana prilikom glasanja. Kao primjer netransparentnosti navodi projekat sportske gimnazije, podsjećajući da je od početka upozoravala da se prije dizanja kredita mora riješiti vlasništvo nad objektom i pribaviti saglasnost nadležnog ministarstva. „Dvije godine kasnije, objekat još uvijek nije u vlasništvu grada, sportska gimnazija je svedena na sportsko odjeljenje banjalučke Gimnazije, a pola kredita od 1,5 miliona KM je potrošeno, a da se nije ni ušlo u Sokolski dom. Na šta?“ pita Ješić.
Ona dodaje da su šetališta, parkovi i slični projekti estetski privlačni, ali da ne predstavljaju stvarne prioritete. „Ovaj budžet nije poslagan po prioritetima, nego je usmjeren na izbornu kampanju“, zaključuje.
I Mandić i Ješić otvoreno kritikuju povećanje budžeta gradonačelnika, ocjenjujući ga neopravdanim i politički motivisanim. Ješić navodi da je budžet gradonačelnika 2024. godine iznosio oko 300 hiljada KM, prošle godine oko milion, dok je za ovu godinu planiran iznos od čak 1,8 miliona KM, što, zaključuje, jasno pokazuje da je riječ o budžetu prilagođenom izbornoj godini. Mandić dodaje da situacija posebno zabrinjava jer je sam gradonačelnik često kritikovao povećanje budžeta tadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika, a sada je svoj budžet uvećao gotovo pet puta.
Kontaktirali smo i Igora Radojičića. On za BUKU kaže da je ostao uzdržan jer nijedan od njegovih amandmana nije prihvaćen. Predlagao je rješenja za problem parkiranja kroz izgradnju najmanje dvije javne vertikalne garaže na obodima centra, izradu kapitalnog projekta multifunkcionalne kongresno-koncertno-konferencijske dvorane, dodatna sredstva za program „Zdrava Banjaluka“ usmjerena na rješavanje aerozagađenja i poboljšanje ishrane djece u osnovnim školama, te sufinansiranje popravki liftova u višespratnicama u kojima živi sve veći broj starijih građana.
Iako je budžet formalno usvojen, rasprava u Skupštini i stavovi dijela odbornika pokazuju da je riječ o dokumentu koji će, po svemu sudeći, ostati predmet političkih i javnih sporova tokom cijele godine, naročito u kontekstu predstojeće izborne kampanje.