Pravosudna zajednica sa svih nivoa iznijela je danas niz primjedbi na prijedlog novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH (VSTS), tokom javne rasprave održane u Parlamentarnoj skupštini BiH. Najviše kritika odnosi se na pooštravanje kriterija za provjeru imovine sudija i tužilaca, dok predlagači zakona poručuju da bez rigoroznih mjera nema nezavisnog pravosuđa ni povjerenja građana.
Prijedlog zakona podnio je Klub poslanika SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, uz ocjenu da je riječ o zakonskoj obavezi BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, koju je, kako navode, trebalo da ispuni vladajuća koalicija.
– Samo pravosuđe oslobođeno uticaja politike i kriminala može uvesti red u ovoj zemlji – poručuju predlagači, ističući da je cilj zakona stvaranje profesionalnog i nezavisnog pravosuđa, što je preduslov za političku i ekonomsku stabilnost.
„Pravosuđe je zakazalo“
Poslanik SDS-a Mladen Bosić podsjetio je na brojne afere koje, kako tvrdi, nisu dobile sudski epilog.
– Na posljednjim izborima za predsjednika Republike Srpske CIK je utvrdio krađe i falsifikovanje. Da je pravosuđe ranije radilo svoj posao, do toga ne bi došlo. Idemo u ponovljene izbore, a niko nije odgovarao – rekao je Bosić.
Zamjerke iz struke i civilnog sektora
Tokom rasprave, predstavnici civilnog sektora izrazili su nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, insistiranja na etničkoj pripadnosti kandidata prilikom izbora nosilaca pravosudnih funkcija, umjesto isključivo stručnih kvalifikacija.
Novinari su ukazali na potrebu veće transparentnosti i otvorenosti pravosuđa prema javnosti, dok su sudije i tužioci najviše kritikovali dodatne imovinske provjere.
V.d. predsjednika Vrhovnog suda FBiH Božidarka Dugonjić smatra da dodatne provjere nemaju opravdanja ako je redovna imovinska kontrola pozitivna.
– Ovdje se radi o provjerama koje prevazilaze uobičajenu kontrolu finansijskog stanja – rekla je Dugonjić.
Sudija istog suda Goran Nezirović problematizovao je obavezu objašnjavanja nesrazmjera prihoda i rashoda.
– Moj stil života ne mora biti isti kao stil života predsjednice suda. Ja mogu ljetovati na Maldivima, a ona na Panonskom jezeru – izjavio je Nezirović.
Opozicija: Zakon mora biti stroži
Iz SDS-a i PDP-a podsjećaju da je predloženi zakon gotovo identičan tekstu koji su ranije usaglasili vlast i VSTS, ali ga nikada nisu uputili u proceduru. Ključna razlika, navode, jeste upravo stroža kontrola imovine sudija i tužilaca.
– BiH treba mnogo rigorozniji zakon. Mora se preispitati sve što je dovelo do zavisnosti pravosuđa od politike i kriminala – poručio je Bosić.
Sekretar Ministarstva pravde BiH Željko Bogut priznao je da je zakon u velikoj mjeri sličan prijedlogu Ministarstva, ali smatra da su izmjene koje je unijela opozicija loše.
– Visoki sudski i tužilački savjet nije dao negativno mišljenje na ovaj prijedlog, ali je iznio ozbiljne rezerve – rekao je Bogut.
VSTS bez predstavnika na raspravi
Dodatnu kontroverzu izazvala je činjenica da VSTS nije poslao nijednog predstavnika na javnu raspravu o zakonu koji direktno reguliše njihov rad.
– Jedan član VSTS-a nas je nazvao „zlim poslanicima“, a zakon „zlim“. Ipak, isti ti ljudi su podržavali zakon Ministarstva pravde koji je 95 odsto identičan ovom – rekao je poslanik PDP-a Branislav Borenović.
On je pojasnio da se razlike odnose na zabranu dva uzastopna mandata u VSTS-u i obaveznu detaljnu provjeru imovine prije stupanja na funkciju.
Opozicija zaključuje da je većina sudija i tužilaca časna i profesionalna, ali da u korumpiranom sistemu teško dolaze do izražaja, te podsjeća da je afera „Potkivanje“ ozbiljno narušila kredibilitet pravosuđa u BiH