Bosna i Hercegovina je u 2025. godini zadržala spor, ali stabilan ekonomski rast, uprkos izazovnom međunarodnom okruženju i unutrašnjim strukturnim slabostima. Godinu su obilježili početak pregovora s Evropskom unijom, ali i problemi poput jačanja inflacije, usporavanja izvoza i kašnjenja u provođenju ključnih reformi.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda i Centralne banke BiH, realni rast BDP-a u 2025. kretao se između 2,4 i 2,8 posto, niže od prvobitnih projekcija od oko tri posto. Iako je izvoz usporio, ekonomsku aktivnost su održavali domaća potražnja i infrastrukturni projekti, posebno radovi na Koridoru Vc. Povećanje plata i potrošnje dodatno je podstaklo unutrašnje tržište, amortizirajući pad eksterne potražnje.
Jedan od ključnih poteza bio je značajno povećanje minimalne plate u oba entiteta, što je poboljšalo kupovnu moć građana, ali i izazvalo zabrinutost dijela poslovne zajednice zbog moguće smanjenje konkurentnosti.
Inflatorni pritisci su se tokom 2025. ponovo pojačali, s prosječnom godišnjom inflacijom između 3,6 i 4,3 posto, uz rast cijena hrane i energenata. Monetarna stabilnost ostala je očuvana zahvaljujući valutnom odboru i vezanosti za euro, ali je to ograničilo mogućnost Centralne banke da samostalno reaguje na inflaciju.
Odnosi s Evropskom unijom snažno su obilježili ekonomsku politiku. Nakon otvaranja pregovora o pristupanju, BiH je imala obavezu da do maja 2025. dostavi detaljan plan reformi. Politički zastoji i kašnjenja u usvajanju dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu evropskih sredstava. Ipak, usvojen je Program ekonomskih reformi 2025–2027, s fokusom na jačanje konkurentnosti, unapređenje poslovnog ambijenta i digitalizaciju javne uprave.
Vanjska trgovina pokazala je slabosti – rast izvoza bio je sporiji od rasta uvoza, što je povećalo vanjskotrgovinski deficit. Direktne strane investicije ostale su ispod očekivanog nivoa zbog političke neizvjesnosti i složene administracije.
Budžeti na svim nivoima vlasti povećani su zahvaljujući rastu prihoda od indirektnih poreza. Ukupan javni dug zadržao se između 35 i 40 posto BDP-a, što BiH svrstava među manje zadužene zemlje u regiji.
Uprkos očuvanoj monetarnoj stabilnosti i umjerenom rastu BDP-a, inflacija, slaba investiciona dinamika i strukturni problemi ograničavaju puni ekonomski potencijal BiH.