Nakon godina odgađanja, Kairo danas konačno otvara Veliki egipatski muzej (GEM), dugo očekivani, milijardu dolara vrijedan hram faraonskog nasljeđa za koji Egipat vjeruje da će oživjeti turizam i pomoći posrnuloj ekonomiji.
Na svečanosti se očekuje 79 delegacija, među kojima 39 šefova država i vlada. Prema saopćenju egipatskog predsjedništva, među zemljama koje će poslati svoje predstavnike su Njemačka, Japan, Saudijska Arabija, Belgija, Španija i Danska.
U noćima koje su prethodile otvaranju, snopovi svjetlosti obasjavali su i piramide i monumentalnu fasadu muzeja, najavljujući spektakl koji će svijet večeras gledati.
Smješten na blagom uzvišenju s pogledom na plato Gize, odmah izvan sjene piramida, muzej je izgrađen uz značajnu finansijsku i tehničku pomoć Japana i prostire se na skoro pola miliona kvadratnih metara.
U njemu se nalazi više od 100.000 artefakata, od čega će polovina biti izložena, što ga čini najvećom kolekcijom posvećenom jednoj civilizaciji na svijetu, prema egipatskim zvaničnicima.
Unutra, posjetioce dočekuju ogromne, svjetlom ispunjene dvorane s visokim svodovima i zidovima boje pustinje koji podsjećaju na okolinu. U samom središtu glavnog atrijuma stoji 83 tone težak kip Ramzesa II, faraona koji je Egiptom vladao 66 godina i obilježio njegovo zlatno doba.
Za razliku od starog Egipatskog muzeja u središtu Kaira, koji je već više od jednog vijeka pretrpan i zastario, novi Veliki egipatski muzej nudi interaktivne galerije, precizno osvjetljenje, virtuelnu stvarnost i čak dječiji muzej.
Poseban dragulj postavke je laboratorij za restauraciju, u kojem posjetioci kroz staklene zidove mogu pratiti kako stručnjaci sastavljaju 4.500 godina star brod pronađen pored Keopsove piramide, brod koji je, prema vjerovanju, trebalo da nosi faraonovu dušu kroz nebo s bogom sunca Raom.
Ipak, glavna zvijezda muzeja je kolekcija Tutankamonovih blaga, s više od 5.000 predmeta, od kojih su mnogi po prvi put izloženi zajedno. Detalji o izlaganju čuvene zlatne maske mladog faraona čuvaju se u tajnosti.
Muzej će za javnost biti otvoren u utorak, s hiljadama pogrebnih artefakata koji su ranije bili rasuti širom Egipta.
Više od dvije decenije u izgradnji Put do otvaranja bio je dug i ispunjen preprekama, od političkih nemira i regionalnih sukoba, do pandemije COVID-19. Stručnjaci upozoravaju da će njegov dugoročni uspjeh zavisiti od stabilnosti turizma i održavanja infrastrukture.
Egipatski arheolog Hussein Bassir kazao je da budućnost muzeja ovisi o “redovnom održavanju i očuvanju zgrade i njenih dragocjenosti”. “Ako se trenutni zamah ne održi, muzej bi brzo mogao izgubiti na privlačnosti i broj posjetilaca bi mogao pasti”, upozorio je.
Turistički sektor, ključni izvor stranih prihoda i radnih mjesta, pogođen je brojnim krizama u posljednjih 15 godina, od revolucije 2011. do vala nemira i sporadičnih terorističkih napada.
Elhamy al-Zayat, bivši predsjednik Egipatske turističke federacije, kazao je da muzej predstavlja samo dio šireg plana transformacije cijelog platoa Gize.
“Egipat je stvorio potpuno novu kulturnu i turističku zonu”, kazao je, ističući novi aerodrom u blizini i modernizirane kapacitete za posjetioce piramida.
Putevi koji vode ka platou su obnovljeni, uvedeno je digitalno izdavanje ulaznica, a posjetioce sada prevoze klimatizirani električni autobusi.
Turizam posljednjih godina ponovo raste, samo u prvih devet mjeseci 2025. Egipat je posjetilo 15 miliona turista, a prihod od turizma iznosio je 12,5 milijardi dolara, što je 21% više nego prošle godine.
Zvaničnici vjeruju da bi Veliki egipatski muzej mogao sam privući do sedam miliona posjetilaca godišnje, što bi do 2030. moglo podići ukupan broj turista na 30 miliona.
Ipak, analitičari upozoravaju da bi regionalna nestabilnost, uključujući sukobe u Gazi i Sudanu, te ekonomski pritisci, mogli ugroziti potencijal muzeja da postane ključni pokretač egipatskog turizma