U posljednjih nekoliko godina svjedočimo velikim promjenama u načinu na koji ljudi pristupaju učenju i razvijanju vještina, naročito kada su u pitanju informacione tehnologije (IT).
IT sektor danas nudi više mogućnosti nego ikada ranije zahvaljujući internetu, besplatnim i plaćenim kursevima, literaturi, onlajn treninzima i, sve više, razvoju vještačke inteligencije koja omogućava brz i detaljan pristup informacijama. Sve to je učinilo znanje dostupnijim, a put do IT karijere otvorenijim čak i onima bez formalnog obrazovanja u toj oblasti.
IT stručnjak Boris Gluvić, sistem inženjer u banjalučkoj firmi Tehnotim za Srpskainfo kaže da su u današnje vrijeme za obrazovanje i učenje vještina i znanja iz IT sektora otvorene mnoge mogućnosti.
– Dostupno je veoma mnogo kurseva na internetu, materijala, knjiga, treninga koji se mogu porediti sa praktičnim treninzima, a bazirani su virtuelno. Dostupnošću vještačke inteligencije koja pruža detaljne i brze odgovore na mnoga kompleksna i obimna pitanja, sadržaji za učenje su značajno dostupniji. Međutim i pored svega toga potrebno je vremensko i praktično iskustvo – kaže on.
Dodao je da je sada postati IT stručnjak značajno lakše nego prije, ali da je bez obzira na to potrebno vrijeme i trud kroz praktične poslove i iskustvo.
IT karijera bez diplome- mit ili stvarnost?
Na pitanje da li se moguće usavršiti bez formalnog obrazovanja u IT oblasti Gluvić je odgovorio da je moguće, ali da je ipak formalno obrazovanje dobar temelj, koji daje širinu u samoj tehnološkoj oblasti.
Kroz formalno obrazovanje se stiču i neke druge vještine, analitičko i sagledavanje problema kroz širu sliku, usavršavaju se vještine za studiozno analiziranje. Formalno obrazovanje takođe omogućava dobar uvid u ostale tehnološke cjeline kao što su telekomunikacije, radio tehnologije, energetika, elektronika… – rekao je on.
Naglasio je da se i sa srednjim, pa čak i nižim nivoom ekspertize u IT struci može napraviti solidan napredak u karijeri.
Istakao je da je teško tačno odgovoriti na pitanje koja su najpopularnija zanimanja u kojima se može dobro zaraditi u IT sektoru.
Najtraženija IT zanimanja današnjice
– Zavisi to opet i od tržišne situacije i od zastupljenosti neke konkretne tehnologije u datom trenutku, pregovaračkih vještina sa budućim poslodavcem, konkretne kompanije. Ali ako govorimo o generalnom prikazu situacije to su programeri, inženjeri koji se bave vještačkom inteligencijom, te inženjeri koji se bave algoritmima za analizu podataka, to su znači IT stručnjaci koji mogu svojim radom ostvariti značajnu zaradu – kaže Gluvić.
Dodao je da su tu takođe i DevOps inženjeri, inženjeri koji ostvaruju posredstvo između programskog koda odnosno onoga što rade programeri i izvršavanja tog koda na nekoj konkretnoj infrastrukturi, a sa stručne strane to je puno koraka.
– Pored toga su tu relativno tradicionalna IT zanimanja koja u smislu rasta zarade imaju kontinuitet, iako je taj rast vjerovatno niži nego kod prethodno pomenutih IT zanimanja. Tu prije svega mislim na mrežne inženjere, sistem inženjere, te inženjere koji se bave IT bezbjednošću – istakao je Gluvić.
Dobru profitabilnost, prema njegovim riječima, mogu imati i inženjeri koji održavaju infrastrukture u klaud okruženjima, to su okruženja kod kojih se podaci, servisi i aplikacije vlasnika podataka nalaze u udaljenim data centrima.
Značajno je napomenuti da za dosta IT zanimanja dobro poznavanje operativnog sistema Linuks nudi značajnu komparativnu prednost na tržištu.
Što se tiče naših kadrova, za dosta mojih kolega mogu potvrditi da posjeduju visok stepen ekspertize. Dosta naših inženjera radi udaljeno za strane kompanije, djelimično borave u inostranstvu u tim kompanijama, često ne samo da imaju to usko stručno znanje koje je potrebno za posao, već često temeljniji pristup i veću odgovornost nego strani inženjeri. Moje lično mišljenje je da su često značajno efikasniji u poslu – naglasio je Gluvić.
Frilensing – sloboda, ali i odgovornost
Rekao je i da se, ukoliko se gleda samo materijalno i novčano može bolje zaraditi kao frilenser ili radom od kuće za svjetske firme.
– Mnogo ljudi koji su nekad radili kao frilenseri, sada imaju svoje firme koje zapošljavaju inženjere i imaju velike i profitabilne projekte. Međutim, kada neko radi pojedinačno kao frilenser, u dosta slučajeva strana firma ili taj za koga radi uplati bruto iznos zarade frilenseru onda je on kasnije zadužen da za sebe uplati zdravstveno i penziono osiguranje i ostale dažbine. Mislim da se taj segment može dodatno institucionalno regulisati, a izuzetno je bitan za ekonomiju Republike Srpske zbog toga što sav prihod dolazi iz inostranstva – istakao je on.
Govoreći o ljudima koji rade u kompanijama koje imaju lokalne projekte, uslovi su posljednjih nekoliko godina sve bolji, zbog manjka radne snage, zato što je mnogo ljudi otišlo u inostranstvo, a dosta radi za inostrane kompanije. Zbog toga lokalne firme koje se bave poslovima u javnom sektoru, poslovima za lokalna bankarska preduzeća, za telekom operatere i slično, prema njegovom mišljenju mogu, i treba da nude dobre uslove za radnike.
Realnost IT frilensera
– Pogotovo treba imati na umu isto da kod frilensinga često je u pitanju rad tokom noćnih sati, znači nekada se radi po 15-20 dana isključivo noću ako je to na primjer za američko tržište ili azijsko tržište što možda ne odgovara ljudima koji imaju porodicu ili specifičan raspored svojih obaveza – rekao je on.
Naveo je lični primjer, objašnjavajući da njemu kao ocu troje djece odgovara veća fleksibilnost i mogućnost čestog usklađivanja poslovnih obaveza sa porodičnim stvarima.
On je svoju karijeru započeo prije 11 godina, kao IT inženjer i nije želio previše da odstupi od samog inženjerskog posla.
– Moja lična ambicija je bila da se bavim tehničkim poslovima. Kroz 11 godina prošao sam kroz dosta tehnoloških izazova, učestvovao sam na projektima kao inženjer, vodio sam projekte, imao sam kontakte sa proizvođačima IT opreme i softvera, prošao sam dosta obuka i kurseva, i smatram da za uspjeh u poslu nije nužno da se tokom karijere odstupi od inženjerske i tehničke pozicije u korist rukovodećih I upravljačkih pozicija – kaže Gluvić.
Onima koji žele da postanu IT stručnjaci savjetuje da se počnu interesovati istovremeno za više oblasti.
– Vrlo lako se može desiti da vještačka inteligencija neku od oblasti potpuno eliminiše. Treba se istovremeno interesovati za više oblasti, sa konkretnim usavršavanjem u jednoj oblasti, ali istovremeno da se prate i ostale – naveo je on.