Stanje je kritično.
Cijena goriva u BiH od početka godine do danas bilježi rast od 50 do 55 odsto, odnosno u prosjeku oko 1,2 KM po litru.
Ako se kao primjer uzme rezervoar od 50 litara, njegovo punjenje je početkom godine koštalo oko 115 KM, dok danas iznosi približno 177 KM, što znači da je jedno punjenje skuplje za 62 KM.
Rast cijena direktno je povezan sa poskupljenjem sirove nafte na svjetskom tržištu. Brent nafta je u posmatranom periodu porasla sa 60 – 65 dolara na više od 100 dolara po barelu, uz povremene vrhove i do 109 dolara. To predstavlja rast od oko 65 odsto u odnosu na početak godine.
Posebno je značajan zadnji skok kada je cijena dostigla 107 dolara po barelu, a nakon prethodnog pada na oko 90 dolara. U samo nekoliko dana zabilježen je rast od oko 20 odsto, što analitičari ocjenjuju kao jedan od najvećih u posljednjem periodu.
Globalne tenzije diktiraju cijene
Novi talas rasta cijena povezuje se sa eskalacijom geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku i poremećajima u snabdijevanju naftom i tankerskom saobraćaju. Posebna pažnja usmjerena je na Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske dnevne trgovine naftom. Svaki poremećaj u tom pravcu odmah se odražava na globalnim berzama.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), svjetske strateške rezerve nafte navodno mogu da nadoknade globalnu potrošnju samo u kratkom periodu – od nekoliko dana do nekoliko sedmica, što ih čini više instrumentom smirivanja tržišta nego dugoročnim rješenjem.
Evropska unija je, prema procjenama međunarodnih finansijskih institucija, u kratkom roku potrošila oko 28 milijardi dolara dodatnih sredstava na uvoz energenata zbog rasta cijena.
Paralelno s tim, povećani troškovi energije već se prelivaju na inflaciju, pri čemu pojedine države bilježe rast cijena hrane i usluga od tri do osam odsto u direktnoj vezi sa energetskim šokovima.
Tržište pod stalnim pritiskom
Direktor Instituta FEFA, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević upozorava da se globalno tržište nafte već izvjesno vrijeme nalazi u fazu u kojoj su šokovi postali pravilo, a stabilnost izuzetak. On za “Glas Srpske” ističe da rat na Bliskom istoku i najnoviji berzanski potresi pokazuju koliko je tržište osjetljivo i podložno brzim promjenama, ali i koliko različiti faktori, od proizvodnih kvota do političkih izjava, utiču na cijene.
Kao zanimljiv aspekt navodi da i izjave pojedinih svjetskih lidera, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, mogu u kratkom roku izazvati reakcije na berzi nafte i pojačati volatilnost.
– Eventualna blokada Ormuskog moreuza u narednim mjesecima može imati dalekosežne posljedice po globalnu ekonomiju i snabdijevanje energijom – upozorava Radosavljević i ne isključuje ni mogućnost lokalnih nestašica u pojedinim evropskim državama.
Navodi i da sve ukazuje na to da se globalno tržište nafte nalazi između potencijalne stabilizacije i novih potresa. Kako kaže, za zemlje poput BiH, koje su u potpunosti zavisne od uvoza crnog zlata, svaka promjena na svjetskom tržištu nafte direktno se i brzo preliva na krajnje potrošače, a što će sigurno biti negativni trend i praksa u narednom periodu.
Njemačka dubioza
Cijene goriva u Evropskoj uniji drastično su skočile u posljednjih nekoliko sedmica, potvrđujući da je energetsko tržište ponovo ušlo u fazu visoke nestabilnosti. Najveće poskupljenje zabilježeno je u Njemačkoj, gdje su cijene porasle za 19,8 odsto, zatim u Rumuniji za 19,6 odsto, Holandiji za 18,8 odsto, Letoniji za 18,5 odsto i Austriji za 17,2 odsto. Nasuprot tome, Mađarska i Slovenija su jedine članice Evropske unije koje su zabilježile pad cijena goriva – od 2,7 odsto, odnosno 5,9 odsto.
Prema podacima Evropske komisije i energetskih agencija, prosječna cijena dizela u EU trenutno se kreće oko 1,75 evra po litru, dok je benzin u većini zapadnoevropskih zemalja premašio 1,85 evra.