Dobitnik Nobelove nagrade kaže da bi čovečanstvo moglo da nestane brže nego što mislimo: Evo koliko godina još imamo
Ugledni teorijski fizičar Dejvid Gros vjeruje da čovečanstvo možda nema još mnogo vremena.
Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, koju je prije 22 godine podijelio sa Frenkom Vilčekom i Hjuom Dejvidom Policerom za otkriće asimptotske slobode u teoriji jake interakcije, govorio je za Live Science o realnoj opasnosti od nuklearnog rata, ali i o sve većem uticaju vještačke inteligencije.
Kratak rok
Prema njegovoj procjeni, malo je vjerovatno da će čovječanstvo opstati poslije 2060. godine.
“Čak i nakon završetka Hladnog rata, kada su postojali sporazumi o kontroli naoružanja, procjene su govorile da postoji oko jedan odsto šanse godišnje za izbijanje nuklearnog rata”, upozorio je Gros.
Dodaje da smatra da je ta vjerovatnoća danas bliža dva odsto, što znači da svake godine postoji šansa od jedan prema 50. Na osnovu takve računice, očekivani “životni vijek” čovječanstva bio bi oko 35 godina.
Ovakva procjena zasniva se na matematičkim modelima sličnim onima koji se koriste za izračunavanje poluživota radioaktivnih materijala.
Decenije pogoršanja
Gros ističe da se situacija značajno pogoršala u posljednjih nekoliko decenija, ukazujući na rastuće tenzije između zemalja poput Indije, Irana i Pakistana, kao i između Rusije i Ukrajine.
Posebno zabrinjava činjenica da u posljednjih deset godina praktično nije bilo novih međunarodnih sporazuma o nuklearnom naoružanju.
„Danas imamo devet nuklearnih sila. Već i tri su neuporedivo složenije od dvije“, naglasio je.
Čak i u hipotetičkom scenariju u kojem bi velike sile postigle trajni mir, Gros smatra da bi novi izazov predstavljala vještačka inteligencija.
“Međunarodni dogovori i norme se raspadaju. Oružje postaje sve sofisticiranije. Automatizacija, a možda uskoro i vještačka inteligencija, preuzeće kontrolu nad tim sistemima. Biće veoma teško oduprijeti se tome da AI donosi odluke, jer reaguje mnogo brže“, upozorio je.
Fokus na opstanku
On priznaje da je posljednjih godina posebno fokusiran na pitanje opstanka čovječanstva, više nego na napredak nauke i razumijevanje prirode.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da vještačka inteligencija ponekad može da „halucinira“, odnosno da generiše netačne ili pogrešne informacije.
Ipak, Gros podsjeća da je istorija pokazala kako globalna svijest i upozorenja naučnika mogu dovesti do zajedničkih akcija i rješenja, kao što je slučaj sa klimatskim promjenama.
„Mi smo ih stvorili, možemo i da ih zaustavimo“, zaključio je, misleći na nuklearno oružje, prenosi Nova.rs.