Pripadnici generacije Z, rođenih između 1997. i 2012. godine, danas čine skoro 30 odsto radne snage, a njihove navike i očekivanja mijenjaju pravila u firmama i institucijama.
ećina želi brzo napredovanje, otvorenu digitalnu komunikaciju i posao koji ima smisao uz mogućnost hibridnog rada i balans između posla i privatnog života.
Oni su digitalni urođenici, odrasli uz internet, pametne telefone i društvene mreže, što utiče na njihove vrijednosti, komunikaciju i pogled na svijet.
Karakterišu ih ambicioznost, želja za promjenama, posvećenost društvenoj pravdi i briga za mentalno zdravlje, dok im istovremeno prijete izazovi poput pretjerane izloženosti informacijama i zavisnosti od tehnologije.
Dosta vremena provode pregledajući video snimke na društvenoj mreži TikTok i internet šale – mimove.
Žaklina Teofilović, suosnivačica Spark Huba, ističe da je generacija Z otvorena, jasno komunicira i izražava svoje potrebe.
– Jedna od tih potreba je osećaj svrhe i smisla. Čak 60 odsto mladih želi da radi u kompaniji čije vrednosti dele njihove vrednosti. Rad nije samo ekonomska kategorija, već i nešto što doprinosi širem društvu -objašnjava Teofilovićeva.
Dodaje da lideri treba da redizajniraju radna mjesta kako bi omogućili produktivnost i zadovoljstvo mladih.
Ako te potrebe ne prepoznamo, rizikujemo da izgubimo čitavu generaciju – upozorava ona.
Za ovu generaciju su ključni hibridni rad, koji predstavlja kombinacija rada u kancelariji i rada na daljinu, i balans između privatnog i poslovnog života.
– Oni žele vrijeme i za druge aktivnosti, ne samo za posao. Traže lidere koji su mentori, koji ih vode, podržavaju i prepoznaju njihove potrebe, a ne autoritativno rukovodstvo – kaže Teofilovićeva.
Kada je riječ o vještinama budućih lidera, Teofilovićeva navodi stratešku agilnost, viziju, kreativno rješavanje problema, inovativnost, autentičnost i empatiju.
Na pitanje o atraktivnim zanimanjima za generaciju Z, ona napominje da je fokus na vještinama, jer nova zanimanja možda još nisu ni nastala