Američki proizvođač AI čipova Nvidia vrijedi 3,77 biliona dolara, čime je po tržišnoj kapitalizaciji ponovo postala najvrednija kompanija na svijetu, ispred Microsofta.
Tokom posjete Pekingu u julu, suosnivač i direktor Nvidije Jensen Huang obratio se novinarima.
Na pitanje novinara: „Da ste danas 22-godišnji Jensen koji je upravo diplomirao, ali sa istom ambicijom, na šta biste se fokusirali?“, Huang je odgovorio:
„Taj mladi, 20-godišnji Jensen, koji je sada diplomirao, vjerovatno bi izabrao fizičke nauke više nego softverske nauke.“ Dodao je da je sam diplomirao dvije godine ranije – sa 20 godina.
Fizičke nauke, za razliku od bioloških, predstavljaju široko područje koje proučava nežive sisteme, uključujući fiziku, hemiju, astronomiju i nauke o Zemlji, piše CNBC.
Huang je diplomirao elektrotehniku na Državnom univerzitetu Oregon 1984. godine, a magistrirao na Stanfordu 1992, prema njegovom profilu na LinkedInu.
Već sljedeće godine, u aprilu 1993, Huang je zajedno s inženjerima Chrisom Malachowskyjem i Curtisom Priemom osnovao kompaniju Nvidia – u restoranu Denny’s u San Joseu u Kaliforniji. Pod njegovim rukovodstvom, Nvidia je izrasla u najvredniju kompaniju na svijetu.
Nvidia je prošle sedmice postala i prva kompanija na svijetu koja je dostigla tržišnu vrijednost od 4 biliona dolara.
Iako nije detaljno objasnio zašto bi se danas odlučio za fizičke nauke, Huang je već neko vrijeme zagovornik koncepta tzv. „fizičke vještačke inteligencije“ (Physical AI) – kako kaže, „narednog vala razvoja“.
Govoreći u aprilu na Hill & Valley Forumu u Washingtonu, D.C., objasnio je kako se svijet vještačke inteligencije razvijao kroz nekoliko faza:
„Moderna vještačka inteligencija postala je dio šire svijesti prije 12 do 14 godina, pojavom AlexNeta i velikim probojem u oblasti kompjuterskog vida,“ rekao je Huang.
AlexNet je model iz 2012. koji je pomoću dubokog učenja demonstrirao sposobnost mašina da prepoznaju slike, što je pokrenulo AI revoluciju. Huang tu fazu naziva „AI percepcije“ (Perception AI).
Nakon toga došla je faza „generativne AI“, gdje modeli ne samo da razumiju značenje informacija, već ih mogu prevoditi u slike, kod, jezik i slično.
„Sada smo u eri ‘AI rezonovanja’ – gdje AI može razumjeti, generisati, rješavati probleme i prepoznati uslove koje nikad prije nije vidio“, kaže Huang. Ova sposobnost rezonovanja stvara ono što on naziva agentnom AI (agentic AI) – digitalne robotske radnike.
Naredni val, prema Huangu, jeste upravo fizička vještačka inteligencija.
„Taj val zahtijeva razumijevanje zakona fizike, trenja, inercije, uzroka i posljedice,“ rekao je u Washingtonu.
Ključne sposobnosti u ovom području uključuju predviđanje gdje će se kotrljati lopta, kolika je sila potrebna da se predmet podigne bez oštećenja, ili zaključivanje o prisustvu pješaka iza automobila.
„A kada tu fizičku AI stavite u fizički objekat koji zovemo robot – tada dobijate robotiku,“ rekao je Huang. „To je sada zaista važno, jer gradimo fabrike širom Sjedinjenih Država.“
„Nadam se da će u narednih deset godina te fabrike biti visoko robotizovane i pomoći da se prevaziđe ozbiljan nedostatak radne snage koji pogađa cijeli svijet,“ zaključio je Huang.