Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu poništilo je prvostepenu presuda u slučaju “Slaven Kovačević.”
Sud je u kratkom saopštenju naveo razloge za takvu odluku, prihvatajući žalbu Bosne i Hercegovine.
“Sud je prihvatio prigovor Vlade na dopuštenost tužbe na osnovu toga što je podnosilac zahtjeva zloupotrijebio pravo na podnošenje žalbe, nije imao status žrtve u skladu s članom 14. Konvencije”, navodi se u saopštenju.
Brojni političari, mahom iz HDZ-a BiH, s radošću su dočekali vijest.
Davor Bunoza (HDZBiH), ministar pravde BiH, na Twitteru je pozdravio odluku Suda.
„Iako razlozi još nisu poznati, jer će pisani otpravak presude biti objavljen naknadno, zaključci Velikog vijeća #ESLJP-a o procesnim pogreškama i zloupotrebi prava od strane podnositelja zahtjeva potvrđuju ispravnost postupanja hrabre Monike Mijić, koja je bila pravna zastupnica i prava pravnica do samog kraja sa svojim timom. Ostaje nejasno kako je, uz takav omjer glasova, bilo moguće donijeti prvostupanjsku presudu onakvog sadržaja“, napisao je Bunoza na X-u.
Apelant Slaven Kovačević u izjavi za Buku ne krije razočarenje odlukom Suda.
“Kad sve pročitam i analiziram moći ću nešto konkretnije reći. Ovo nije presuda, već operativni zaključci Evropskog suda za ljudska prava bez ulaženja u meritum predmeta, što mi govori da je politika bila duboko involvirana. Čemu onda uopće ročište pred Velikim vijećem iz novembra 2024. godine, u kojem o ovim detaljima iz zaključaka uopće nije bilo govora”, rekao je Kovačević za Buku.
Uvjeren je da je politika imala prste u odluci Suda jer bi, u suprotnom, prvostepeni organ Suda odbacio njegovu tužbu.
“Zar neko stvarno misli da u prvostepenom organu Evopskog suda sjede takvi dilentanti koji ne bi odmah primjeritili bilo kakvu nepravilnost te odmah odbacili predmet ako je on zloupotrebljen, već su naprotiv prihvatili da ga razmatraju i donesu presudu u avgustu 2023. godine. Čemu onda sudija izvjestilac pred Velikim vijećem koji me je pitao druge stvari i dobio konkretne, nedvosmislne odgovore”, dodao je Kovačević.
Za njega je sve to nelogično i čudno u komparaciji sa posljednjim zaključcima.
“Kako god, vidjeću šta su moji naredni koraci. Neću nikad prestati da vjerujem u jednakost svih građana u svim aspektima političkog i društvenog života, kao jedan od važnih evropskih standarda. Trojci se želim iskreno “zahvaliti” na uloženom trudu u ovakav trenutni ishod. Nadam se kako to građani Bosne i Hercegovine vide i da će to najozbiljnije razmotriti. Borba se nastavlja”, zaključio je Kovačević.
Presudom je nezadovoljan i član Predsjedništva BiH Željko Komšić kao i politička stranka na čijem je čelu.
“Kovačević je u svome predmetu ostao uskraćen za podršku predstavnika aktuelne vlasti u Bosni i Hercegovini.
Naime, opće je poznato da su predstavnici Vijeća ministara BiH, kako oni koji dolaze iz HDZ-a, tako i oni iz Trojke bili aktivno angažirani na suprotnoj strani, a ne na strani Kovačevića kao građanina Bosne i Hercegovine, čemu je javnost imala priliku svjedočiti tokom rasprave koja je održana pred Evropskim sudom za ljudska prava”, naveli su iz DF-a dodajući da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt igrao veliku ulogu nasuprot Kovačevića u cijelom procesu.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zadovoljan je odlukom Suda i smatra je dokazom da je građanska BiH zabluda.
“Jedna velika zabluda da BiH može biti bošnjačka – muslimanska država, poražena je u Strazburu. Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava potvrdilo je ono što mi godinama govorimo – BiH nije ni “građanska”, ni “bosanska”, nego složena država konstitutivnih naroda. Srba, Hrvata i Bošnjaka”, naveo je Dodik.
Inače, način izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda BiH više je puta bilo predmetom žalbi sudu u Strazburu. No, razlika između presude Kovačević i presuda “Azra Zornić” i “Sejdić-Finci” je što se Kovačević zalio na uskraćivanje pasivnog biračkog prava, a apelanti koji su dobili presudu protiv BiH na aktivno biračko pravo.
Odnosno, Kovačević se žalio što nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na Opštim izborima 2022, dok su se ranije Zornić, Sejdić i Finci žalili što ne mogu biti birani.