Danas 17. juna ističe rok koji je dat Bosni i Hercegovini za uplatu 110 miliona KM odštete za koncesiju koja nije realizovana firmi “VIaduct”
U tom roku nije obračunata kamata, pa je stoga dug “samo” 110 miliona. Ukoliko rok istekne a ne uplati se, dug će narasti na 113 miliona KM
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je cijelu ovu godinu u žiži javnosti zbog presude Međunarodnog arbitražnog suda (ICSID) u slučaju slovenačke firme Viaduct. Ta presuda je donesena još u aprilu 2022. godine, ali država nikako da je sprovede. U međuvremenu, dug je rastao iz dana u dan – tačnije, kamata raste za čak 18.000 KM dnevno!
BiH je izgubila spor jer nije ispoštovala određene ugovorne obaveze prema firmi Viaduct, što je potvrđeno međunarodnom presudom. Sud je naložio da država isplati skoro 40 miliona eura. Pokušaj da se presuda poništi je propao, pa sad nema nazad – dug mora biti plaćen.
Za sad anema još nikakvog rješenja za pomenuto izmirenje dugova. Podsjetimo, dug prema Viaductu je nastao nakon što je Vlada RS ukinula koncesiju tom preduzeću za gradnju hidroelektrane na Vrbasu. Koncesiju je entitetska vlada izdala 2004. ali je 2013. odlučila da pravo izgradnje hidroelektrane dodijeli Elektroprivredi RS.
RS se 2017. godine obavezala da će dug izmiriti ona, međutim, rješenje da dug se isplati iz budžeta RS nije uopšte na dnevnom redu, već se na sve načine pokušava novac izvući iz institucija poput Centralne banke BiH. Istina, tu leži novac i Republike Srpske, međutim Centralna banke BiH taj novac ne želi da rasporedi na takav način..
Bio je prijedlog da se dug Viaductu isplati iz iz previđenih sredstava za zgradu za Upravu za indirektno oporezivanje, ali od toga nema ništa.
U međuvremenu, Tužilaštvo BiH uključilo se u slučaj Viaduct po prijavi koju je podnijelo Pravobranilaštvo BiH.
Poslanik Saša Magazinović izjavio je ranije da neko očito želi da dug raste, jer će “taj novac na kraju neko podijeliti.“ Upozorio je da se umjesto rješenja samo „kupuje vrijeme“ i nude kvazi-priče, dok dug polako eksplodira.
Ističe i da u Republici Srpskoj niko previše ne paniči – iako će oni na kraju platiti najveći dio, prema postojećem sporazumu s državom. Ima novca, kaže Magazinović, ali nema sistema koji bi definisao kako se ovakvi dugovi plaćaju.
Da bi se ovaj haos spriječio u budućnosti, predložene su izmjene zakona. Ključna stvar je da se arbitražne presude ubace u sistem vanjskog duga. Znači, kada država planira isplate – prvo ide vanjski dug, zatim arbitražne presude, pa tek onda plate i naknade
Kompanija “Viaduct” je u maju prošle godine podnijela zahtjev za zapljenu tri zgrade Centralne banke BiH u Banjaluci, Brčkom i Mostaru, pred lokalnim sudovima. Opštinski sud u Mostaru taj zahtjev je prihvatio sredinom marta ove godine, dok se presude ostalih sudova još čekaju.
Istovremeno, pred sarajevskim sudom “Viaduct” je zatražio izvršenje nad novcem države koji se nalazi na računima u domaćim bankama, dok je pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji pokrenuo postupke za zapljenu imovine i sredstava BiH u inostranstvu.
Zbog ovog duga, Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) blokirane su redovne isplate od strane evropske agencije EUROCONTROL, što je ozbiljno ugrozilo njeno funkcionisanje.
Cijeli slučaj Viaduct je pokazao koliko je pravni i finansijski sistem BiH nespreman za ovakve situacije. Institucije kasne, ne reaguju na vrijeme, a dugovi rastu kao na steroidima. Ako se ne uvede red i sistem za ovakve stvari, BiH bi uskoro mogla da se nađe u još većim problemima – i finansijski i reputacijski.