Školsko zvono je posljednji put zazvonilo maturantima, oni sada koračaju u svijet odraslih i biraju zanimanja kojima će se baviti. To može biti jako teška odluka, jer izazovno je spojiti ljubav i posao koji donosi dobru zaradu. Tržište rada u Bosni i Hercegovini već dugo ima slična deficitarna i suficitarna zanimanja. Mladi često rade i online za strane firme iako žive ovdje.
Prema podacima agencija za rad i zapošljavanje u Bosne i Hercegovine na tržište rada je prezasićeno profesorima razredne nastave i engleskog jezika, kriminolozima, politikolozima, žurnalistima i socijalnim radnicima. U vremenu kada mladi svakodnevno napuštaju zemlju na tržištu rada se stvara velika potreba za zanatlijama.
„Imamo godinama unazad mali priliv novih zanatlija, a tržište je zainteresovano za mnoge potencijalne saradnike. Imamo i potrebe za licima iz mašinske ili elektro struke, a što se tiče lica sa visokom stručnom spremom, u kontinuitetu to su inženjeri“”, tvrdi Miroslav Vukajlović, direktora agencije “Spektar”.
Za inženjere mašinstva ili elektrotehnike nema zime. To potvrđuju i ponude za posao koje studenti mašinstva dobivaju još za vrijeme studiranja.
„Studenti koji završe ovaj fakultet nemaju nikakav problem sa pronalaskom posla. To su dobro plaćeni poslovi. Jedna od ilustracija je da nam je sve teže zadržati mlade ljude da rade ovdje kao asistenti, čak i neki koji su bili asistenti odlazili su u firme, jer su tamo bolje plate” rekao je Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta.
Mladi često biraju posao zbog visine plate, jer je danas privilegija spojiti posao i ljubav. Sociolozi kažu da je umrežavanje svijeta uticalo i na tržište rada, zbog toga nam zvanične evidencije ne mogu stvoriti do kraja realnu sliku tržišta rada.
„Veliki broj mladih ljudi koji raspolažu znanjem, a ono se traži u Aziji, Americi ili Kanadi, rade sa ove tačke, a pripada nekom drugom tržištu rada. Tako da istraživanja naših centara nisu u potpunosti adekvatna“ navodi sociolog Jadranka Berić.
Jedan od apsurda našeg tržišta rada jeste da su najtraženija, ali u isto vrijeme i suficitarna zanimanja poput ekonomista i pravnika.
„Najviše se upisuju lica za ta zanimanja, a na tržištu rada poslodavcu kada kreiraju radna mjesta traže za neku polaznu tačku ekonomiste ili pravnike koji bi kasnije uz dodatna znanja i vještine postali njihovi saradnici“, zaključio je Vukajlović.
Prema riječima sociologa, na tržištu rada će biti potrebna nova zanimanja zbog razvoja tehnologije i vještačke inteligencije, što će promijeniti stanje na tržištu, ali i polje obrazovanja