Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem je čelu Staša Košarac, odbilo je zahtjev udruženja proizvođača mlijeka za hitno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina. Dok mljekari upozoravaju na pad otkupnih cijena, nagomilane zalihe i gašenje farmi, iz Ministarstva poručuju da dostavljena dokumentacija za sada ne dokazuje da su ispunjeni zakonski uslovi za uvođenje takvih mjera.
U odgovoru upućenom proizvođačima navodi se da su njihovi podaci osnova za dalju analizu, ali da je potrebno dostaviti dodatne informacije kako bi se zahtjev mogao razmatrati u skladu sa domaćim propisima i međunarodnim sporazumima.
„Ministarstvo smatra da dostavljeni podaci predstavljaju osnov za dalju analizu, ali da na osnovu trenutno dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost uslova iz prethodno navedenih propisa i poštovanje obaveza koje proizilaze iz potpisanih međunarodnih sporazuma“, navedeno je u odgovoru ministra Staše Košarca.
Zašto je Ministarstvo odbilo zahtjev?
Jedan od ključnih razloga odnosi se na period za koji su mljekari dostavili podatke. Prema objašnjenju Ministarstva, procjena prekomjernog uvoza i štete po domaću proizvodnju zahtijeva analizu višegodišnjeg perioda od tri do četiri godine.
Udruženja su, međutim, u zahtjevu dostavila podatke za 2025. godinu i prvih osam mjeseci 2026. godine.
Ministarstvo je zatražilo i preciznije razvrstavanje podataka prema tarifnim oznakama, kako bi se utvrdilo na koje se konkretne kategorije mlijeka i mliječnih proizvoda odnose zahtjevi za zaštitu.
Ukazano je i na proceduralni problem: zahtjev bi trebalo dopuniti i uputiti posredstvom nadležnih entitetskih institucija. Kao dodatni korak predloženo je da se problem razmotri u okviru Odbora proizvođača, prerađivača i prometnika mlijeka pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Dakle, Ministarstvo nije prihvatilo zahtjev u dostavljenom obliku, uz obrazloženje da nema dovoljno podataka za utvrđivanje zakonskih uslova za uvođenje zaštitnih mjera.
Mljekari tražili prelevmane i ograničenje uvoza
Zahtjev za hitne mjere krajem septembra uputila su udruženja proizvođača mlijeka iz Republike Srpske, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona. Prema njihovim navodima, ova udruženja predstavljaju oko 68 odsto ukupne proizvodnje sirovog mlijeka u BiH.
Proizvođači su tražili uvođenje zaštitnih carinskih stopa, odnosno prelevmana, na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u iznosu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od vrste proizvoda.
Uz to su predložili količinska ograničenja kroz carinske kvote, određene na osnovu trogodišnjeg prosjeka uvoza.
Mljekari tvrde da je domaća proizvodnja pod sve većim pritiskom zbog uvoznih proizvoda koji se, prema njihovoj ocjeni, prodaju po cijenama koje ugrožavaju konkurentnost domaćih farmi i prerađivača.
„Domaći mljekarski sektor nalazi se pred potpunim kolapsom uzrokovanim nekontrolisanim i prekomjernim uvozom mliječnih proizvoda po izuzetno niskim, ekonomski neopravdanim cijenama“, naveli su proizvođači u dopisu Ministarstvu.
Uvoz veći, ukupna vrijednost manja
Kao argument za uvođenje zaštitnih mjera, mljekari su se pozvali na podatke Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Prema podacima koje su naveli, u prvih osam mjeseci 2026. godine uvezeno je 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda.
Istovremeno je ukupna vrijednost uvoza pala sa 172 miliona KM na 159,7 miliona KM, dok je prosječna uvozna cijena, prema njihovim podacima, smanjena za 7,33 odsto.
Posebno su ukazali na uvoz sireva po cijeni od oko osam KM po kilogramu, dok se sir iz BiH, prema navedenim podacima, izvozi po prosječnoj cijeni od 11,27 KM po kilogramu.
Mljekari smatraju da takav odnos cijena pokazuje koliko je domaća proizvodnja izložena pritisku jeftinijeg uvoza. Ipak, sama razlika u prosječnim cijenama ne dokazuje automatski da su uvezeni proizvodi prodavani ispod troškova proizvodnje, jer na cijenu utiču i vrsta proizvoda, kvalitet, struktura uvoza i uslovi trgovine.
Skladišta se pune, otkupne cijene padaju
Proizvođači upozoravaju da su posljedice pritiska na tržištu već vidljive. Prema njihovim navodima, kod prerađivača je nastalo više od 30 odsto skladišnih viškova, pojedini otkupljivači prekidaju otkup, a otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka u većem dijelu zemlje pala je i do 30 odsto.
Mljekari tvrde da dio farmi zbog toga jedva pokriva osnovne troškove, uključujući gorivo, te upozoravaju na zatvaranje gazdinstava i slanje muznih grla na klanje.
Ako se takvi trendovi nastave, posljedice bi mogle pogoditi ne samo proizvođače i prerađivače nego i ruralna područja koja zavise od stočarstva.
Za sada, međutim, zahtjev za hitne zaštitne mjere nije prihvaćen. Mljekarima preostaje da dopune dokumentaciju i pokušaju da kroz propisanu proceduru dokažu da su ispunjeni uslovi za zaštitu domaćeg tržišta.
Glavno pitanje ostaje da li će dodatni podaci dovesti do ponovnog razmatranja zahtjeva i hoće li u međuvremenu biti pronađeno rješenje za proizvođače koji upozoravaju da im se poslovanje sve teže isplati.