Petak donosi najavu bojkota trgovina u Bosni i Hercegovini, inspirisanog uspjehom sličnog događaja u Hrvatskoj. Naime, bojkot koji je 24. januara u Hrvatskoj doveo do smanjenja broja izdanih računa za gotovo dva miliona sada se širi regijom. Pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana već preplavljuju društvene mreže, a ekonomski stručnjaci u Bosni i Hercegovini smatraju da bi ovaj bojkot mogao natjerati trgovce da budu odgovorniji u formiranju cijena.
Bojkot je već prepoznao potencijal za stvaranje promjena, no ostaje pitanje – hoće li i kod nas postići željeni učinak?
Uspješni i neuspješni bojkoti: Šta možemo naučiti?
Bojkot je moćan alat za izražavanje nezadovoljstva, ali ne svi bojkoti su jednako uspješni. Pogledajmo nekoliko primjera:
Uspješni bojkoti
- Bojkot britanskog goriva (2022)
U Velikoj Britaniji, građani su bojkotirali kupovinu goriva zbog naglog porasta cijena. Ovaj protest nije samo podigao svijest, već je izazvao i pritisak na vladu da uvede mjere za smanjenje cijena. - Bojkot Starbucksa i McDonald'sa (2023)
Na Bliskom istoku i u Aziji, bojkotirali su ove kompanije zbog njihovih izjava o izraelsko-palestinskom sukobu. Starbucks je doživio pad vrijednosti dionica za 11 milijardi dolara u samo mjesec dana. - Bojkot H&M-a u Kini (2021)
Nakon zabrinutosti H&M-a zbog prisilnog rada Ujgura, kineski potrošači su organizirali bojkot koji je doveo do drastičnog smanjenja prodaje. - Bojkot Ubera u Francuskoj (2022)
Taksi vozači u Francuskoj organizirali su masovne blokade protiv Ubera zbog nelojalne konkurencije, što je natjeralo Uber da pregovara o poboljšanju radnih uvjeta. - Bojkot Disneyja (2022)
Disney je suočen s bojkotom s obje strane političkog spektra zbog svoje neutralnosti prema kontroverznoj “Don't Say Gay” kampanji na Floridi, što je izazvalo promjene u politici kompanije.
Neuspješni bojkoti
- Bojkot Facebooka (2020)
Kampanja „Stop Hate for Profit“ pozivala je na bojkot Facebooka zbog govora mržnje. Iako su mnoge kompanije privremeno zaustavile oglašavanje, uticaj na Facebook bio je minimalan. - Bojkot Chick-fil-A (2012)
Aktivisti su pozivali na bojkot zbog političkih stavova kompanije prema LGBTQ+ zajednici. No, bojkot je naišao na kontraefekat, jer su konzervativni potrošači podržali restoran. - Bojkot Shell-a (1995)
Ekološke grupe su bojkotirale Shell zbog planskog uništavanja naftne platforme Brent Spar. Iako je Shell promijenio planove, bojkot nije značajno uticao na poslovanje. - Bojkot Ubera (2017)
Kampanja #DeleteUber bila je odgovor na Uberovo ponašanje tokom protesta protiv zabrane imigrantima. Međutim, Uber je brzo nadoknadio gubitke zahvaljujući globalnoj prisutnosti.
Ekonomisti o bojkotu: Koji su ključni faktori za uspjeh?
Admir Čavalić, ekonomista, smatra da je potrošački bojkot legitiman alat za izražavanje nezadovoljstva. “Takvi bojkoti mogu imati rezultate, ali obično samo u slučaju pojedinačnih kompanija,” kaže Čavalić, naglašavajući da bi efikasan bojkot trebao biti usmjeren prema monopolima, poput naftnih, trgovačkih i bankarskih industrija u Bosni i Hercegovini. Prema njegovom mišljenju, liberalizacija tržišta mogla bi donijeti dugoročne rezultate.
Igor Gavran, također ekonomista, ističe da bojkot može biti učinkovit samo ako je usmjeren prema onima koji imaju nepravedno visoke cijene. “Ako su cijene visoke svugdje, bojkot će biti kratkotrajan i bez većeg učinka,” kaže Gavran. On dodaje da je ključna intervencija države kroz mjere poput ograničenja cijena, kontrole marži i poticanja konkurencije.
I na kraju- bojkot može biti snažan alat u borbi protiv visokih cijena, ali samo ako se koristi ciljano. Potrošači mogu imati uticaj, ali je nužno da bude usmjeren prema konkretnim sektorima i podržan sistemskim mjerama. Iako je mogući početni uspjeh bojkota u Bosni i Hercegovini, njegova trajna efikasnost ovisit će o daljnjim akcijama potrošača, trgovaca i države.