Na Badnjak (24. decembra), NASA-ina svemirska letjelica ušla je u povijest približivši se suncu bliže nego bilo koja svemirska letjelica ikada prije.
Ovaj rekordni pothvat izvela je solarna sonda Parker, koja je doletjela do 6,1 miliona kilometara od sunca, hrabreći uz mjehuriću toplinu vanjske atmosfere naše zvijezde, korone.
Prelet, koji se trebao dogoditi u 11:53 po vremenu u BIH, bio je 22. put da je Parker napravio blizak prolaz suncu. Iako se očekuje da će NASA-ina letjelica još najmanje dva puta preletjeti Sunce, ovo je najbliže što je ikad došla i ikada će doći zvijezdi. I, da budemo jasni, kažemo “trebali” jer je NASA morala izgubiti kontakt sa letjelicom tokom ovog preleta; prvi dokaz da je Parker preživio stići će 27. decembra, navodi agencija.
Parkeru rušenje rekorda nije strano. 21. septembra 2023. Parker je postigao brzinu od 635.266 kilometara na sat kako bi zacementirao svoj rekord kao najbrži objekt koji je čovječanstvo ikada izgradilo, piše Space.com.
Tokom prolaska na Badnjak, naučnici kažu da bi svemirska letjelica koja dodiruje sunce letjela brzinom od 692 000 km/h, čime bi također oborila svoj prethodno postavljeni brzinski rekord. Za usporedbu, to je oko 300 puta brže od najveće brzine mlaznog lovca Lockheed Martina ovdje na Zemlji.
Ovaj nevjerovatan podvig brzine mogao se postići zahvaljujući pomoći sedam gravitacijskih “pojačanja” od preleta Venere, od kojih se posljednji dogodio u novembru 2024. godine.
Parker nastavlja svoju pravu misiju
Ali obaranje rekorda samo je nusprodukt Parkerove glavne misije: Naučiti više o suncu. Konkretno, letjelica je trebala izdržati temperature od 980 stepeni Celzija koje će doživjeti kako bi prikupila podatke o solarnoj koroni.
Naučnici se nadaju da ovi podaci mogu pomoći u rješavanju dugogodišnje misterije o vanjskoj atmosferi sunca, koja ih muči desetljećima. Takozvani “problem koronalnog zagrijavanja” odnosi se na činjenicu da je, unatoč tome što je udaljenija od Sunčevog primarnog izvora energije (njegove jezgre), korona mnogo toplija od sunčeve površine, fotosfere.
Naš standardni model zvijezda sugerira da što se više približava zvjezdanoj jezgri, gdje zvijezde glavnog niza poput Sunca izvode nuklearnu fuziju da bi kovale vodik u helij i oslobađale energiju, to postaje toplije.
Čini se da se svi slojevi sunca strogo pridržavaju ovog pravila – osim kore, koja može doseći temperaturu veću od 1,1 milion stepeni Celzijusa). Otprilike 1800 kilometara bliže izvoru sunčeve topline, fotosfera doseže relativno “ugodnih” 4100 stepeni Celzija.
Zato, mora postojati dodatni mehanizam koji zagrijava solarnu koronu, a naučnici su razumljivo željni otkriti što je to. Međutim, u ovom trenutku to ne znaju.