Svijet se sve više približava prekoračenju kritičnog praga globalnog zagrijavanja, a bez hitnog napuštanja fosilnih goriva i značajnog ubrzanja smanjenja emisija štetnih gasova posljedice bi mogle biti dugoročne i nesagledive. Upozorava se to u najnovijem izvještaju inicijative Climate Action Tracker (CAT), koja prati napredak država u borbi protiv klimatskih promjena.
Izvještaj je objavljen u vrijeme održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP31) u Turskoj, a njegovi autori upozoravaju da globalna klimatska akcija stagnira već petu godinu zaredom.
Iako postoje određeni pozitivni pomaci, oni nisu dovoljni da promijene zabrinjavajuće prognoze. Obnovljivi izvori energije tokom 2025. godine pokrili su cjelokupni rast dodatne globalne potražnje za električnom energijom. Kina i Indija bilježe rekordno širenje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, prodaja električnih vozila raste, dok je krčenje šuma u Amazoniji značajno smanjeno.
Međutim, prelazak na čistije izvore energije i dalje ne prati potrebnu dinamiku. Fosilna goriva, koja su jedan od glavnih uzroka emisija gasova sa efektom staklene bašte, i dalje imaju dominantnu ulogu u proizvodnji energije, saobraćaju, grijanju i industriji.
Dodatna potražnja za energijom, uz istovremenu izgradnju nove infrastrukture za korištenje fosilnih goriva, dovodi do nastavka rasta emisija, upozoravaju autori izvještaja.
Prema procjenama Climate Action Trackera, ukoliko države nastave s provođenjem trenutno usvojenih politika, globalna temperatura mogla bi do kraja ovog vijeka porasti za 2,7 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. To je čak i više od prošlogodišnje procjene od 2,6 stepeni, dok se prognoze posljednjih godina gotovo nisu mijenjale.
Ni ispunjavanje klimatskih obećanja nije dovoljno
Čak i kada bi države ispunile ciljeve smanjenja emisija za 2030. i 2035. godinu, koje su preuzele u okviru Pariškog sporazuma, globalno zagrijavanje bi, prema procjenama, dostiglo 2,6 stepeni Celzijusa.
Pariški sporazum predstavlja međunarodni okvir za ograničavanje globalnog zagrijavanja, s posebnim ciljem da se rast temperature zadrži na 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period, kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena.
Nešto optimističniji scenario predviđa zagrijavanje od 1,9 stepeni do kraja vijeka. Takav ishod bio bi moguć ukoliko bi države ispunile sva obećanja, dugoročne klimatske planove i ciljeve postizanja neto nulte emisije.
Ipak, naučnici upozoravaju da bi svijet već u narednim godinama mogao premašiti granicu od 1,5 stepeni. Zbog toga je, ističu, neophodno djelovati odmah kako bi se prekoračenje svelo na najmanju moguću mjeru, trajalo što kraće i kako bi se temperatura do kraja vijeka ponovo spustila ispod tog praga.
Bill Hare, izvršni direktor organizacije Climate Analytics, koja je jedan od partnera inicijative CAT, smatra da vlade moraju donijeti jasnu odluku: nastaviti podržavati industriju fosilnih goriva ili se okrenuti dostupnim i sve jeftinijim rješenjima za energetsku tranziciju.
Upozorava da bi nastavak oslanjanja na fosilna goriva mogao dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, povećanja smrtnosti usljed ekstremnih vrućina i bolesti povezanih s klimatskim promjenama, ali i katastrofa na koje društva neće biti u stanju da se prilagode.
Hare ističe da činjenica da se približavamo prekoračenju granice od 1,5 stepeni ne smije biti razlog za odustajanje od klimatskih mjera. Naprotiv, potrebno je ubrzati aktivnosti koje će ograničiti razmjere i trajanje tog prekoračenja, jer svaki dodatni stepen zagrijavanja donosi ozbiljnije posljedice za prirodu, klimu i ljudske zajednice.
Ekstremne vrućine, poplave i urušavanje prirodnih sistema
Prekoračenje granice od 1,5 stepeni znači i veći rizik od sve intenzivnijih i učestalijih ekstremnih vremenskih pojava. Među njima su smrtonosni toplotni talasi, poplave, oluje i suše, ali i ubrzano podizanje nivoa mora.
Posebno zabrinjava mogućnost nepovratnog urušavanja pojedinih prirodnih sistema, uključujući koralne grebene i tropske kišne šume, čiji opstanak zavisi od relativno stabilnih klimatskih uslova.
Ipak, postoje i naznake da bi globalne emisije uskoro mogle dostići vrhunac. Analiza inicijative Global Carbon Budget pokazuje da bi emisije ugljenika iz fosilnih goriva ove godine mogle biti manje za 0,4 odsto. Na to su, između ostalog, uticali ubrzano širenje solarnih i vjetroelektrana, ali i sukob u Iranu.
Niklas Höhne iz organizacije NewClimate Institute, takođe partnera CAT-a, ocjenjuje da geopolitička dešavanja i zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno pokazuju koliko su države ranjive zbog zavisnosti od fosilnih goriva.
Prema njegovim riječima, energetska sigurnost i potreba za smanjenjem zavisnosti od nestabilnih međunarodnih okolnosti dodatno jačaju argumente u korist obnovljivih izvora energije i elektrifikacije. Postoji mogućnost da globalne emisije dostignu vrhunac, nakon čega bi mogao uslijediti njihov brži pad nego što se ranije očekivalo.
Smanjenje emisija mora biti mnogo brže
Uprkos određenim pozitivnim trendovima, Sarah Heck, analitičarka klimatskih politika u organizaciji Climate Analytics i jedna od autorki izvještaja, upozorava da države u cjelini ne usvajaju dovoljno brzo mjere koje bi omogućile izbjegavanje dugotrajnog prekoračenja ciljanih temperatura.
Dodatni problem predstavlja činjenica da neke vlade usporavaju ili čak povlače ranije preuzete klimatske obaveze. Kao primjere navodi Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Novi Zeland.
Prema procjenama CAT-a, dugoročno zagrijavanje moglo bi preći granicu od 1,5 stepeni već oko 2030. godine.
Da bi se prekoračenje ove granice ograničilo, potrebno je drastično ubrzati smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Izvještaj procjenjuje da bi emisije trebalo smanjivati za oko četiri odsto godišnje do 2030. godine, zatim za sedam odsto godišnje u prvoj polovini tridesetih godina, a od 2035. do 2050. godine za čak devet odsto na godišnjem nivou.
Koliko je takav zadatak zahtjevan pokazuje i podatak da je tokom 2020. godine zabilježen pad emisija ugljenika iz fosilnih goriva od sedam odsto. Bio je to rezultat globalnih ograničenja kretanja i ekonomskih aktivnosti uvedenih tokom pandemije virusa korona.
Poruka izvještaja je jasna: klimatska kriza ne može se zaustaviti obećanjima i parcijalnim mjerama. Bez brzog napuštanja fosilnih goriva, ozbiljnijih ulaganja u obnovljive izvore energije i konkretnih politika smanjenja emisija, svijet će se suočiti s posljedicama koje će biti sve teže ograničiti.