Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prije četiri dana ratifikovalo je revidiranu Konvenciju Vijeća Evrope o kinematografskoj koprodukciji. Za filmske radnike u Bosni i Hercegovini to je nada da će sada lakše dolaziti do angažmana odnosno da će se filmovi u koprodukciji sa BiH lakše i češće snimati.
To je posebno bitno budući da BiH izdvaja malo novca za produkciju filmova i serija dok filmski radnici upozoravaju na propast domaće produkcije usljed izostanka podrške i razumijevanja države.
Glavne prednosti ratifikovane konvencije su: veće mogućnosti koprodukcije sa zemljama u Evropi, ali i izvan Evrope, fleksibilniji finansijski uslovi, prilagođeni snazi našeg tržišta.
Konvencija je veoma značajna za male industrije poput bosanskohercegovačke jer nudi mogućnost povećanja međunarodne saradnje, pristup dodatnim resursima te jačanje kulturne razmjene.
Za direktora Sarajevo Film Festivala Jovana Marjanovića to je način da se domaće koprodukcije lakše bore, ali je konvencija bitna i za evropske koprodukcije budući da 20% američkih filmova u kinima ima čak 80% gledalaca.
„Većina filmova koje proizvodimo se mora koproducirati iz razloga što nema dovoljno novca na domaćem tržitšu. Ova konvencija otvara nam još niz svjetskih tržišta. Takođe konvencija olakšava saradnju“, rekao je Marjanović.
Dodao je da se nada kako će domaće produkcije u 2025. nastaviti koristiti pravni okvir koji je država omogućila na, kako kaže, pravi način.
„Ova konvencija stvara moderan pravni okvir za kinematografiju u BiH. Sada smo se potpuno integrisali u evropski i svjetski pravni okvir. Sado smo potpuno ravnopravni i sada je sve do nas“, rekao je Marjanović.
Šef delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Saša Magazinović rekao je kako su mu fimski radnici, kada ih je pitao šta im znači konvencija, rekli da je to u svijetu filma kao dvojno državljanstvo.
„Pojednostavljeno, konvencija znači da producenti iz Evrope mogu raditi u BiH i producenti iz BiH mogu raditi u Evropi. Proširen je okvir saradnje. Ranije je koprodukcija mogla biti samo unutar Evrope, a sada sa ljudima širom svijeta“, rekao je Magazinović.
On je dodao da su konvencijom osigurani bolji uslovi za učešće BiH u bilateralnim i multilateralnim koprodukcijsim projektima. Benefit koji će polučiti usvajanje ove konvencije je prepoznatljivost autora iz BiH“, rekao je Magazinović.
Napominje da su bh. koprodukcije više puta nagrađivane, te da će otvaranjem novih tržišta biti stvorena prilika za mlade autore da izađu na evropsku scenu.
„Ono što je neobično kad je u pitanju potpisivanje konvencije je što je ovo bilo u rekordnom kratkom vremenu. Znate da kada su u pitanju neke druge i važne konvencije koje BiH potpisuje da to nekada traje dugo, a ovdje je sve završeno za pola godine. Država iskazala interes, sve je to ratificiralo Predsjedništvo, a kasnije potvrdila oba doma Parlamenta BiH“, rekao je Magazinović.
Smatra da je patriotski čin pomoči filmsku industriju. A upravo se predstavnici filmske industrije u BiH žale da ih vlasti Federacije BiH zanemaruju i tjeraju na rub propasti.
Ove godine u 20 kina u 13 bh. gradova prikazano je više od 250 filmova, od toga svega šest iz Bosne i Hercegovine.