Iako su lideri vladajućih stranaka na nivou BiH na posljednja dva sastanka napravili pomak i načelno dogovorili određene stvari, još ništa nije ozvaničeno, a možda i posljednja šansa za dogovor biće u ponedjeljak, na sastanku lidera koji bi trebalo da bude održan u Mostaru.
Naime, na posljednja dva sastanka lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH praktično su usaglasili zakone o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, međutim ti zakoni još nisu bili pred ministrima Savjeta ministara BiH, kao ni tekst Reformske agende. Krajnji rok za usaglašavanje i usvajanje zakona i teksta Reformske agende koji je EU postavila BiH je 5. decembar, i ukoliko do tog datuma ne bude napretka BiH neće imati pristup Planu rasta vrijednom šest milijardi evra, koliko je namijenjeno zemljama zapadnog Balkana kao pomoć za ubrzanje reformi i ekonomski rast.
Ipak, dogovor i napredak koji su lideri postigli na posljednjim sastancima mogla bi “pokvariti” činjenica da je u međuvremenu Kristijan Šmit nametnuo određena rješenja koja se odnose na kulturu u BiH. Iako njegove odluke nemaju direktne veze sa dogovorom lidera, sigurno je da će to narušiti ionako lošu političku situaciju u BiH.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da neće da bude saučesnik u kršenju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma koje čini neovlašteni pojedinac – stranac te da je došao trenutak da konačno svi partneri jasno kažu ko je vlast na nivou BiH te da je vrijeme da bošnjački političari izađu iz mentalnog sklopa slušanja drugih i služenja drugima, a ne svom narodu.
“Na sastancima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokazali smo da smo u stanju da postignemo dogovor o mnogim pitanjima kada sami mislimo i odlučujemo, poštujemo Ustav i nadležnosti i uvažavamo interese sva tri naroda. Poslije svakog našeg dogovora pojavi se Šmit i razvali sve. I opet muk i tišina od partnera iz Federacije. Ako ćemo ćutati na kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma od neovlaštenog pojedinca – stranca, onda postajemo saučesnici u tome. Ja to neću”, naveo je Dodik na društvenoj mreži X, dodajući da je došao trenutak da svi partneri jasno kažu ko je vlast u BiH i da, ako je to Šmit, neka on donosi sve zakone, sve odluke i neka pregovara s EU.
I Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da oni koji dobiju povjerenje građana treba da vrše vlast te da ukoliko želimo ići evropskim putem da se ne može imati paralelni sistem odlučivanja i donošenja odluka.
“To ćemo morati između sebe usaglasiti i da to djelovanje bude u skladu, a ne da mi napravimo neki korak, a onda se moramo vratiti unazad”, rekao je Čović.
Kada je riječ o sljedećem sastanku lidera, njega će organizovati upravo Čović, koji je već poslao pozivnice, a na njemu će se prvenstveno govoriti o temama sa prethodnih sastanaka, odnosno o dva zakona i Reformskoj agendi.
“Dogovor je da oba zakona na Savjet ministara BiH idu zajedno i siguran sam da će biti usaglašena. Želimo usaglasiti i Plan rasta, definisati pregovarački proces i taj okvir koji nam treba, a jednako tako stavićemo i budžet za 2025. godinu”, rekao je Čović.
On je naveo da će, ukoliko se donesu konačne odluke, biti održana hitna sjednica Savjeta ministara samo sa zakonima o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, a odmah nakon toga i sjednica bh. parlamenta.
“Onda bismo na potencijalnom sastanku koji se održava 5. decembra u Neumu na širem nivou mogli izvijestiti da smo napravili napredak”, rekao je Čović.