Prema službenim podacima, u prvih devet
mjeseci 2022. godine dijaspora je u BiH poslala 2,61 milijardi maraka.
Očekuje se da će kompletirane brojke biti manje od onih iz 2021. godine
kada su u zemlju stigle 3,04 milijarde maraka.
Inače dijaspora je za 25 godine, od 1998. do kraja 2021. godine, zvaničnim kanalima poslala u BiH više od 60 milijardi KM.
Međutim, procjenjuje se da je iznos novčanih doznaka iz dijaspore od rata na ovamo iznosio najmanje 100 milijardi KM, a najvjerovatnije i dvostruko
više od zvanične statisike i to putem “neformalnih” novčanih transfera ili “iz ruke u ruku”, koji
nisu registrovani u platnom prometu, i služe uglavnom za plaćanje
računa, kupovinu hrane i ostale troškove u domaćinstva, dok se rijtko
koriste za ulaganja u neka biznis.
U zvanične brojke nisu uključena ni
sredstva koja dijaspora u ljetnim danima, tokom boravka u BiH, potroši u
našoj zemlji.
Da li je ovo dobro ili loše
Obzirom da sva dosadašnja istraživanja pokazuju da
novac koji pristiže iz dijaspore građani u BiH koriste isključivo za
puko preživljavanje, dr. Mirzu Emirhafizovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu pitali
smo koliko je to zapravo loše po bh. ekonomiju. Kaže da pojedini
istraživači koji su analizirali ovu problematiku smatraju da novčane
doznake iz inostranstva, koje migranti najčešće šalju svojim srodnicima,
imaju i svoju negativnu stranu iz nekoliko razloga. Najprije, jer se
tim novcem najvećim dijelom pokrivaju životni troškovi, što znači da se
ne radi o ulaganjima u razvojne projekte. Nadalje, novčane doznake mogu
destimulativno utjecati na radno sposobne osobe s osiguranim prihodima
po toj osnovi, jer zbog niskih zarada i nezadovoljavajućeg tretmana
radnika skloniji su neprihvaćanju, odnosno odustajanju od poslova koji
se nude na tržištu rada. Profesor Emirhafizović naglašava kako ne treba
zaboraviti ni svojevrsnu zavisnost o redovnim prihodima iz inostranstva
koji su, u slučaju BiH, u značajnoj mjeri zaslužni za “popravljanje“
socijalne slike njenih stanovnika.
Pored svega navedenog,
naglašava, tu su i loš ekonomski ambijent, nestabilna politička
situacija, sistemska korupcija i troma administracija koji su djelovali
kao snažni repulzivni faktori za mnoge migrante iz BiH koji su bili
zainteresirani investirati svoj kapital u BiH.
Na kraju
ne treba zaboraviti na na još jedan problem koji nas čeka u skoroj
budućnosti, a to je da se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava,
kompletne porodice posljednjih godina odlaze odavde, najmlađi se sve
više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i
Hercegovci, a značajan dio ljudi koji primaju pomoć u BiH umire. Stoga
jačanje veza između BiH i njenog brojnog iseljeništva vide kao izuzetno
važno pitanje koje zavređuje veću pažnju i nadležnih institucija i
javnosti.