Cijene nafte su u prvom oktobarskoj sedmici skočile oko osam posto.
Trgovci se plaše da bi eskalacija sukoba na Bliskom stoku mogla izazvati poremećaje u snabdjevanju iz te naftom bogate regije.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 8.5 odsto, na 78.05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9.1 odsto, na 74.38 dolara.
Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku dogodio se najveći sedmični skok cijena u više od godinu dana.
Najveći sedmični skok cijena u više od godinu dana ponajviše je posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je u utorak Iran ispalio salvu raketa na Izrael kao odmazdu za izraelski pohod protiv teheranskih saveznika Hezbolaha u Libanonu.
Izrael je poručio da će odgovoriti Iranu, dok je Washington u tome podržao Izrael. No, predsjednik SAD-a Džo Bajden poručio je da kao moguć odgovor ne podržava napad na iranske nuklearne lokacije, prenosi SEEbiz.
Na tržištu se spekulisalo da bi Izrael mogao napasti iranske rafinerije ili glavni izvozni terminal na ostrvu Khargu kako bi Teheranu umanjio prihode od izvoza derivata.
Ako ga Izrael napadne, Iran će vjerojatno uzvratiti udarima na izraelska energetska i plinska postrojenja, izvijestila je u petak iranska novinska agencija SNN.
Istoga dana predsjednik SAD-a Bajden poručio je da bi, da je na mjestu Izraelaca, razmislio o alternativama gađanju naftnih postrojenja.
Iran je član Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i proizvodi oko 3.2 milijuna barela dnevno, što odgovara oko tri posto globalne proizvodnje, prenosi Biznis.ba.