Priroda je nepredvidiva tokom svih godišnjih doba – to nam i brojni slučajevi u Bosni i Hercegovini redovno dokazuju.
Ipak, munje, koje se dešavaju uglavnom samo ljeti, su nešto od čega se posebno teško zaštititi. One godišnje u svijetu, u prosjeku, odnesu 25.000 života. Naša zaštita od njih mora uključivati i poštovanje prirode.
Donosimo savjete koje su u programu N1 podijelili Vedran Zubić, profesor geografije, i Dijana Rađo iz GSS stanice Sarajevo.
Rađo sa bogatim iskustvom djelovanja u GSS-u iza sebe napominje kako akcije spasavanja na planinama i teže dostupnim terenima nikako nisu nešto što se dešava samo zimi. Upravo suprotno – česti su oni koji se bezrazložno opušteni na takve terene upućuju baš ljeti.
Stoga, ističe , poprilično česti pozivi geesesovcima stižu jer ljudi u prirodu odlaze nespretno i neslojevito odjeveni, te zbog činjenice da nisu istražili prostor na koji su se uputili.
Ignorisanje potencijalnih opasnosti je zaista često ono što ljude dovede u problem, upozorava i profesor Zubić.
“Vrijeme se mijenja prebrzo, pogotovo na planinama. Dovoljno je samo da jedan oblak pokrije sunce, da dobijete pad temperature, promjenu pritiska. Juče se desio submarinski zemljotres između Mljeta i Pelješca jačine 4 Rihtera. Problem je što su ljudi oko šest ujutru, koji su izlazili iz kuća, odlazili na plažu neki su se i kupali. Problem je taj što kad se desi zemljotres na dnu mora, postoji potencijalna mogućnost pojave tektonskog vala. On kod nas nikada neće biti kao u Japanu, međutim svaka denivelacija vode nama izaziva problem. Ovo govorim jer ljudi su od zemljotresa bježali na obalu. Najgora stvar koju možete raditi prilikom zemljotresa je bježati na obalu”, naveo je.
Dodaje kako su upozorenja koja često možemo čuti sa i te kako dobrim razlozima.
“Evo, uzmimo za primjer planinu Prenj. Prenj su bosanski Himalaji. Ime potiče od staroslavenskog boga Peruna – to je bog munje i groma. Često se dešava da se na njemu planinari bez da se ispita teren, a to je jedna hidro-bomba, na kojoj se brzo mijenjaju sve meteorološke pojave”, ističe.
Upozorava – planine iziskuju posebnu pripremu, ali ipak ono što često viđamo među bh. građanima koji ih pohode je režim po kojem jednostavno sjedaju u svoje automobile i upućuju se na odabrani teren.
Kako se zaštititi?
Munje su pojave karakteristične za ljeto, a godišnje u prosjeku odnesu živote 25.000 ljudi. Na pitanje kako se zaštititi je teško odgovoriti, ali Zubić je istakao stvari koje potencijalno mogu pomoći.
“Najbolje je naći čvrstu gradnju, vratiti se u svoj automobil kojim smo došli, nikada ne ići ispod drveća – nije nam zaštita nego potencijalni problem. I voda je veliki problem, i od nje treba bježati. Tu u problemu često mogu biti i ribolovci, često ćete čuti kako je nekog ribara udarila munja. Treba se sklupčati, naći neku pukotinu, sageti se. Koristite mobitel slobodno, nije istina ono što se čuje o njegovom korištnju tokom nevremena. I uvijek provjeravajte vremenska upozorenja prije nego se negdje uputite. Nepoštovanje prirode je najveći problem – tamo nemate šta raditi u sedam ili osam sati naveče ako niste dobro zaštićeni”, rekao je.
Sagovornici poručuju – slučajevi o kojima često govorimo nisu prirodne nesreće, nego prirodne pojave, a do nesreće vrlo često dolazi i ljudskim nepromišljanjem.