Ministri energetike zemalja kandidata za pristupanje EU iz južne i istočne Evrope sastat će se danas u Bosni i Hercegovini kako bi ojačali svoju integraciju u energetska tržišta EU.
Glavna tema sastanka je nova granična tarifa EU na CO2. Ovim je najviše pogođena Bosna i Hercegovina, s obzirom da zemlja ostvaruje značajan prihod od izvoza električne energije koja je proizvedena pomoću uglja u EU, piše Euractiv.
Ministri energetike devet država članica Energetske zajednice Jugoistočne Evrope sastaće se u Banjaluci kako bi potaknuli integraciju u energetska tržišta EU te uskladili svoje zakonske okvire.
Evropsku komisiju će predstavljati zamjenica generalnog direktora za energetiku, Mechthild Wörsdörfer.
U nekoliko balkanskih zemalja je 21. juna nestalo struje nekoliko sati. Kako navodi Euractiv, razlog za to “sporan” i očekuje se da će se o tome intenzivno razgovarati na marginama sastanka.
Međutim, glavna tema će biti Mehanizam prekograničnog prilagođavanja ugljenika (CBAM), nove granične tarife EU za CO2. Od 2026. uvoz u EU podliježe tarifama čak i iz najbližih susjednih zemalja i budućih članica.
Kako navodi Euractiv, najdirektnije su pogođene su Bosna i hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, s obzirom da ove zemlje ostvaruju značajan prihod od izvoza električne energije u EU koja je proizvedena pomoću uglja.
Države zapadnog Balkana “izvezle su 88 teravat-sati električne energije u EU između 2011. i 2020. godine, što predstavlja 12,7 posto njihove ukupne proizvodnje električne energije”, navodi se u izvještaju nevladine organizacije CEE Bankwatch. Također je utvrđeno da je 60 posto ove proizvodnje električne energije bazirano na uglju.
Među šest država prednjači Bosna i Hercegovina sa prosječnim izvozom u Evropu od 20 posto godišnje električne energije koju ova zemlja proizvodi. Srbija, s druge strane, izvozi deset posto svoje godišnje proizvodnje električne energije.
“Prihodi od izvoza električne energije na ugalj služe za subvencionisanje niskih cijena koje se nude domaćim potrošačima”, objasnila je Pippa Gallop, savjetnica za energiju u mreži Bankwatch.
Međutim, čim se CBAM počne primjenjivati, izvoz električne energije će biti u nepovoljnom položaju i milioni eura prihoda bi mogli biti izgubljeni.
Izbjegavanje ove sudbine jedan je od glavnih prioriteta država Energetske zajednice, a pravila CBAM-a ostavljaju otvorena vrata za izuzeće u energetskom sektoru.
Međutim, to zahtijeva dublju integraciju energetskih tržišta ovih zemalja sa EU, posebno u smislu kratkoročne trgovine električnom energijom.
Ovo je “glavni uslov za dobijanje izuzeća od tarife za CO2“, navodi se u informativnom pismu poslanom delegacijama prije sastanka.
Kao dio njihove integracije u evropska energetska tržišta, države Energetske zajednice moraju uvesti sistem određivanja cijena ugljika koji je u skladu sa sistemom trgovanja emisijama u EU.
Ovo će im omogućiti da izbjegnu CBAM tarife, ali to nije potrebno učiniti do kraja decenije, navodi Euractiv.