Švedska vladajuća Socijademokratska stranka premijera Stefana Levena osvojila je najviše glasova na parlamentranim izborima, ispred konzervativaca i ekstremne desenice, koja je stigla na treće mesto prema preliminarnim rezultatima izborne komisije.
Socijaldemokrate su prema tim rezultatima osvojile 28,1 odsto, konzervativna stranka Umereni 19,2 odsto a ekstremno desničarska antiimigrantska partija Švedske demokrate 17,9 odsto.
Švedski premijer Stefan Leven rekao je da namerava da ostane na toj funkciji nakon što je njegova partija levog centra ostvarila najgori izborni rezultat u svojoj istoriji, od 1917. godine, preneo je Gardijan.
Ti izbori su prvo izjašnjavanje Šveđana otkako je vlada 2015. dozvolila ulazak 163.000 migranata u zemlju s deset miliona stanovnika.
Pošto nijedna stranka nije osvojila većinu u parlamentu od 349 mesta, Švedsku verovatno očekuju nedelje i meseci pregovora o formiranju vlade.
Sa centralnim levim blokom od 40,6% glasova i desnim centrom na 40,2%, analitičari predviđaju dugo i složeno pregovaranje koje će biti potrebno za izgradnju većinske ili – verovatnije – manjinske vlade.
Sa leve strane, to izgleda teško, budući da bi takva koalicija morala da uključi bivšu komunističku levicu, isključujući saradnju sa centralnom desnicom.
Mnogi zato vide lidera Umerenih, Ulfa Kristersona – koji je u nedelju uveče pozvao Levena da podnese ostavku, tražeći formiranje manjinske administracije desnog centra – verovatno u koaliciji sa Hrišćanskim demokratama i uz implicitnu, ad hok, parlamentarnu podršku Švedskih demokrata, piše Gardijan.
To bi populističkoj partiji omogućilo da utiče na politiku, posebno na politiku imigracije, u zamenu za glasove.
Leven je reako da neće podneti ostavku i pozvao je na međusobnu saradnju: “Švedske demokrate nikada i nikada neće ponuditi bilo šta što će pomoći društvu. Oni će samo povećati podelu i mržnju.”
Glavne partije sada imaju moralnu odgovornost za formiranje vlade, rekao je Leven.
Obraćajući se pristalicama u nedelju uveče, lider Švedskih demokrata Džimi Akeson rekao je da bi 63 od 349 mesta u parlamentu predstavljala pobedu. “Niko nam to ne može oduzeti”, rekao je on.
Rekao je da je zainteresovan za saradnju sa drugim strankama.
“Imaćemo ogroman uticaj na ono što se dešava u Švedskoj narednih nedelja, meseci i godina…”.
On je naveo da je voljan da sarađuje s drugim partijama i da želi da kaže lideru Umerenih “kako da upravlja zemljom”.
I vladajući blok levog centra i Umereni su odbacili mogućnost saradnje sa Švedskim demokratama.
U ovoj antagonističkoj kampanji dominirale su teme imigracije, integracije i blagostanja, a Švedske demokrate su u više navrata rezultate glasova prezentovale kao pravi izbor između imigracije i blagostanja.
“Potrebna nam je odgovorna imigraciona politika”, rekao je lider demokrata.
Leven, čija vlada je radikalno pooštrila imigracione zakone u 2015. godini, rezultate glasanja je, takođe, predstavila kao “referendum o našoj dobrobiti”.
Međutim, on je rekao: “Radi se o pristojnosti, o demokratiji… i o tome što ne dozvoljavamo da se demokrate u Švedskoj, ekstremistička partija, rasistička partija, utiče na vlast”.
Ekstremne desničarske partije ostvarile su značajne rezultate na račun političkog mejnstrima širom zapadne Evrope u poslednjih nekoliko godina nakon Svetske ekonomske krize 2008. godine i izbegličke krize iz 2015. godine, kao u Italiji, Austriji, Norveškoj i Finskoj.
Tradicionalne partije nisu uspele da odgovore ne osećaj nezadovoljstva koji postoji. To nezadovoljstvo možda nije direktno povezano sa nezaposlenošću ili ekonomijom, već sa gubitkom vere u politički sistem. Švedska nije sama u tome.