Haris
Jusović, dizajner i vizuelni umjetnik iz Sarajeva, rođen u Prijepolju, a kaže
da je iz Prijepolja inače i Valter, koji je odbranio Sarajevo.
Za sebe kaže
da je presrećno u braku, po vokaciji veoma emotivan, skroman, konkretan i
tačan. Voli porodicu, Sarajevo i sve oko njega. Ta ljubav je pokretač svega što
radi, izazivač sreće i proizvođač smisla za humor.
“Dizajner
sam već 10+ godina, veoma apstraktan u emocijama, veoma jednostavan u
komunikaciji 🙂 Iza mene je završena Akademija likovnih umjetnosti, uz koju i
nakon koje praktično slijedi samo napredovanje. Mentalno, profesionalno,
društveno. Interesovanje za dizajn došlo je kao duh iz Aladinove lampe,
pojavilo se niotkuda i nije otišlo nikuda. Dakle, tu je”, rekao je u razgovoru
za BUKU Haris Jusović.
Za njega je dizajn
veoma individualna stvar i predstavlja osjećaj pozitivne važnosti i nadmoći.
“To je
mogućnost ili talenat da oblikuješ materiju kroz razne modele komunikacije i
doprineseš boljem razumijevanju onoga što se želi: ponuditi, prodati ili
prezentovati kao događaj, promjena, unaprijeđenje. Kroz dizajn se reflektuje i
dojam pismenosti”, pojašnjava.
Jusović dodaje da je dizajn sa druge strane, preolako shvaćen termin predmeta ili
profesije, kao i mnogo drugih grana kreativnosti.
“Usko
povezan sa frustracijom ljudi koji nažalost nisu predodređeni da žive od svoje
kreativnosti, već od svojih deset prstiju, na ovaj ili onaj način (‘onaj’ način
se može razgranati u mnogo podnačina, ako ih tako mogu nazvati) i onda samim
tim pojam / profesija dizajna je relativno cijenjen, sa percepcijom
precijenjenosti u odnosu na, recimo, neke fizičke poslove, iliti dizajn vam je
kod nas tek na 4. mjestu, tik poslije Japana. To je refleksija shvatanja dobrog
dijela publike na našim prostorima. Čast svijetlim tačkama i izuzecima koji
razumiju ovu sferu života i njene vrijednosti”, rekao je Haris J.
Harisovi
radovi koje ćemo predstaviti na portal BUKA je društveno angažovan dizajn.
“Ja
komuniciram sa društvom na nama svojstven način. Uočavam greške i svoje i tuđe,
apelujem kroz sarkazam da se te greške i hendikepi moraju korigovati. Mislim da
svaka zemlja na svijetu, bez obzira na njen društveni položaj, rađa dovoljno
materijala i problema na dnevnoj bazi, idealnih za interpretacije ovog tipa i
podsjećanja da problemi postoje, odnosno da se trebaju riješiti. Elem, nekad
nije samo problem inspiracija. Bio bih beskrajno neiskren ako bih to rekao”,
kaže naš sagovornik.
Na pitanje može
li se BiH živjeti od dizajna i koliko se dizajneri moraju namučiti za svoju
koru hljeba Haris kaže da to zavisi o kojoj kori pričamo.
“Ako ćemo
jesti francuski hljeb, bezglutenski, sa izuzetno kvalitetnim sastojcima i bez
vidljivih aditiva, ta rutina košta malo više, pogotovo, ako uz hljeb jedemo još
nešto 🙂 Kada govorimo o tome koliko se
nešto cijeni, sve je to relativno. Ljudi koji znaju da cijene različite poslove
i pozive, cijeniće i dizajnera i vodoinstalatera, a dizajner/vodoinstalater je
taj koji sebi uspostavlja ‘cjenovnik’. Mišljenja sam da, ako odlučiš da budeš
vodoinstalater, budi najbolji u gradu. Isto je sa dizajnom, samo što tu ima
mnogo više prostora da budeš najbolji – na svijetu”, rekao je Haris.
Ljude kod
nas uglavnom nije briga za dizajn.
“Imaju svog
posla. ili nemaju. Uglavnom – žure. Ne znaju da uživaju u momentima sreće, ne
znaju da voze auto i razgledaju kuda voze. Samo jurcaju, nerviraju se i onda im
frustracija, bez obzira na imovinsko stanje i taj efekat, postane navika. Ja
svijest o dizajnu podižem u obliku onoga što radim i na mjestima gdje sam
pozvan da o tome govorim. O tome koliko je vremena potrebno da se jedan rad
stvori i realizuje, bitno im je jednako koliko i ko će biti novi predsjednik
upravnog odbora društva za očuvanje životne sredine grada Ulan Batora”, ističe
Haris.
Na kraju
razgovora Harisa smo pitali ko je za njega najveći majstor dizajna, a on nam
kaže da je to priroda.
Pogledajte Harisove radove:
Više Harisović radova možete pogledati na njegovom Instagram profilu.