Tokom povijesti žene nisu
imale istu priliku za obrazovanje
kao muškarci. Čak i u nedavnim vremenima u Evropi nisu imale pravo
pohađati
univerzitete i raditi kao profesorice. Srećom, ta su vremena, barem u
većem
dijelu svijeta, iza nas, mada su relikti mnogih starih predrasuda još
uvijek živi. U ovom kratkom pregledu predstavljamo kronološkim
redom deset matematičarki koje su na ovome polju u svojim epohama
uradile
najviše. Lista bi naravno mogla da se produži i da obuhvati još nekoliko
velikih imena koja su se istakla matematičkim radom i uspjesima, a može
se diskutirati i o izboru pojedinih ličnosti s obzirom da, naravno, ne
postoji konsensuz po tom pitanju.
S posebnim poštovanjem i tugom
sjetimo se iransko-američke
matematičarke Maryam Mirzakhani koja je ljetos umrla u 41. godini, prve
žene
dobitnice Fieldsove medalje i prvog iranskog državljanina s tim
priznanjem. Ona je nulta tačka ovog izbora.
1. Hipatija iz
Aleksandrije (350/370-415)
Hipatija je bila prva žena koja je dala značajne doprinose
razvoju znanosti. Rođena je u antičkoj Aleksandriji, na prostoru današnjeg
Egipta. Bavila se matematikom, filozofijom i astronomijom i na tim poljima
dostigla izvrsnost za nivo vremena u kojem je živjela. Bila je na čelu
neoplatonističke škole u Aleksandriji gdje je podučava filozofiju i astronomiju.
Njezini najvažniji matematički radovi uključuju komentare grčkih udžbenika,
Diofantove Aritmetike, Apolonijevih Konusa i Ptolomejevih astronomskih
djela. Za vrijeme turbulentnih i složenih političko-vjerskih događanja u
Aleksandriji tog vremena, fanatizirana rulja – vjerojatno pripadnici jedne
kršćanske sekte – ubili su je zbog „paganizma“ i „sotonizma“.
2. Émilie du Châtelet
(1706-1749)
Ova francuska fizičarka, matematičarka i spisateljica
djelovala je u razdoblju prosvjetiteljstva. Iako je živjela u vremenu kada
ženama nisu bila otvorena vrata visokog obrazovanja, završila je studije i
sudjelovala u znanstvenim diskusijama svog vremena. Godine 1740. objavila je
knjigu o filozofiji i znanosti Institutions
de Physique, a kasnije je prevela i komentirala Newtonovo djelo Principia Mathematica što joj je
najpoznatiji prijevod. Surađivala je i jedno vrijeme živjela s Voltaireom i iz
toga se izrodila diskusija koja ju je učinila prvom ženom čiji je znanstveni
rad objavila pariška Akademija.
3. Maria Agnesi
(1718-1799)
Talijanska matematičarka, filozofkinja i teologinja Maria
Gaetana Agnesi prva je žena koja je imenovana profesoricom na jednom
univerzitetu i prva žena autorica jednog matematičkog priručnika. Najpoznatije
joj je djelo Osnove analize za upotrebu
talijanskoj omladini, što je prva knjiga koja raspravlja i o
diferencijalnom i o integralnom računu. Jedna krivulja u ravnini nosi njezino
ime. Zadnja desetljeća života bila je posvećena radu sa siromašnim, bolesnim i
starijim osobama. Umrla je u siromaštvu i sahranjena je u masovnoj grobnici za
siromašne, zajedno s tijelima još 15 osoba.
4. Sophie Germain
(1776-1831)
Francuska matematičarka, fizičarka i filozofkinja Marie-Sophie
Germain jedna je od pionirki teorije elastičnosti, a ostvarila je i značajne
rezultate u teoriji brojeva. U teoriji brojeva imamo tzv. proste brojeve Sophie
Germain. Istakla se i radom na Fermatovom posljednjem teoremu. S obzirom na
neravnopravnost žena u tom dobu, dopisivala se s matematičarima pod muškim
pseudonimom. Kad je Lagrange otkrio da se iza genijalnosti osobe koja mu je
poslala rad krije žena, izborio se da se ona javno uključi u studije
matematike. Surađivala je i s vodećim matematičarem tog doba, Gaussom. Prva je
žena nagrađena od Francuske akademije znanosti, a na Gaussovu preporuku dobila
je – nažalost posthumno – počasno priznanje Univerziteta u Goettingenu.
5. Ada Lovelace
(1815-1852)
Engleska matematičarka Augusta Ada Byron King, Countess of
Lovelace priznata je i poznata kao prva kompjuterska programerka. Naime, za
vrijeme suradnje sa Charlesom Babbageom, „ocem kompjutora“, koji je svojom analitičkom mašinom postavio prve temelje
informatici, Ada je opisala metodu računanja niza Bernoullijevih brojeva. To je
prvi kompjuterski program uopće. Njoj u čast nazvan je programski jezik Ada.
Njezin otac bio je poznati pjesnik Lord Byron. Umrla je u
37. godini od raka.
6. Sofia Kovalevskaya
(1850-1891)
Ruska matematičarka Sofia/Sonja Kovalevskaya jedna je od
najsnažnijih ličnosti svog doba, znanstvenica i borac za ženska prava. S
obzirom da u Rusiji tog doba žene nisu mogle pohađati fakultet, a ni putovati
bez dopuštenja oca ili muža, sklopila je fiktivni brak kako bi mogla otići
studirati u drugu državu. Od 1869. pohađa Univerzitet u Heidelbergu, a zatim
odlazi u Berlin gdje je doktorirala uz podršku Karla Weierstrassa, kod kojeg je
pohađala privatne časove. Time je postala prva žena s doktoratom iz matematike
u Evropi. Po povratku u Rusiju nije mogla naći posao, pa odlazi u Švedsku i na
Univerzitetu u Stockholmu postaje prva žena u Sjevernoj Evropi kao
profesorica-predavačica. Također je jedna od prvih žena koja je bila u
uredništvu jednog znanstvenog časopisa.
Najvažnije njezino matematičko dostignuće predstavlja teorem
Cauchy–Kovalevskaya iz oblasti parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. Umrla je
u Stockholmu u 42. godini, od posljedica gripe koja je tokom pandemije tih godina
odnijela širom svijeta oko milijun života.
7. Emmy Noether
(1882-1935)
Njemačko-židovska matematičarka Emmy Amalia Noether je po
mišljenju mnogih matematičara, uključujući i Alberta Einsteina, najznačajnija
žena u povijesti matematike. Najvažniji njezini radovi vezani su za apstraktnu
algebru i topologiju te predstavlja jednu od centralnih ličnosti moderne
algebre. Također se istakla na polju fizike. 15 koncepata i teorema u
matematici nose njezino ime, od kojih je studentima najpoznatiji Noetherin
prsten. Uz puno otpora, jer je žena, postala je profesorica na Univerzitetu u
Goettingenu, da bi s dolaskom Hitlera na vlast bila istjerana i odlazi u SAD
gdje je provela posljednje dvije godine života.
8. Mary Cartwright
(1900-1998)
Britanska matematičarka Dame Mary Lucy Cartwright prva je
matematičarka članica britanskog Kraljevskog društva za unapređenje znanosti i
prva (i zasad jedina) žena dobitnica Sylvesterove medalje, „za doprinose
analizi i teoriji funkcija realne i kompleksne promjenjive“. Autorica je više
od 100 radova, koji tematiziraju funkcije na jediničnom disku, topologiju,
diferencijalne jednadžbe i tako dalje, uključujući i Cartwrightin teorem.
Također je bila prva (i zasad) jedina žena na mjestu predsjednice Londonskog
matematičkog društva.
9. Julia Robinson
(1919-1985)
Američka matematičarka Julia Hall Bowman Robinson poznata je
po svom radu na Hilbertovom desetom problemu i problemima odluke iz domena
teorije izračunljivosti i kompjuterskih nauka. Iako je imala puno zdravstvenih
problema tokom života, uspjela je postati prva matematičarka u Nacionalnoj
akademiji znanosti kao i prva predsjednica Američkog matematičkog društva.
10. Shafi Goldwasser
(1958 – )
Američko-izraelska matematičarka Shafrira Goldwasser predaje
elektrotehniku i kompjuterske znanosti na MIT-u (Massachusetts) i matematiku na
Weizmannovom institutu u Izraelu. Bavi se najviše računarskom teorijom
složenosti, kriptografijom i računarskom teorijom brojeva, gdje je dala brojne
bitne doprinose. Pored ostalih priznanja, dobitnica je Gödelove nagrade, i to
dvaput.
Pripremio: Franjo
Šarčević, Prometej.ba