U Evropi se sve češće govori o „zajedničkom sigurnosnom sistemu“,
posebno kada je riječ o antiterorističkom djelovanju. I Bosna i
Hercegovina (BiH), koja namjerava postati članicom Evropske unije (EU), u
perspektivi bi trebala postati dijelom tog sistema, iako aktuelne
prilike već nalažu zajedničko djelovanje u mnogim slučajevima.
Stručnjaci tvrde da kvalitetne policijske saradnje između EU i njenih
rubnih dijelova ne može biti bez adekvatne opreme i naoružanja. U BiH su
policijske jedinice u nadležnosti kantona, entiteta i države, pa je i
opremljenost policijskih struktura raznolika. Oprema kojom raspolaže
policija u Kantonu Sarajevo ipak nije na nivou opreme policija iz EU,
kaže za Deutsche Welle predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije
Kantona Sarajevo Mirza Hadžiabdić. On podsjeća da BiH nije u vrhu
razvijenih evropskih zemalja tako da država, entiteti i kantoni imaju
ograničena sredstva za nabavku adekvatne policijske opreme i naoružanja.
„Ipak, uvažavajući sve te društveno-ekonomske parametre u kojima
djelujemo, imamo opremu koja na neki način zadovoljava osnovne potrebe
policijskih službenika za izvršavanje službenih polova i zadataka.
Naravno, sindikat prati sve aktivnosti i inicira podizanje nivoa
kvaliteta opreme i naoružanja. Siguran sam da treba učiniti više kada je
riječ o ličnoj opremi policijskih službenika. Lično naoružanje je na
prilično dobrom nivou, ali bi zaštita policijskih službenika na terenu
mogla biti bolja. Tu, prvenstveno, mislim na zaštitne prsluke. Naime,
smatram da bi svaki policijski službenik morao imati jedan zaštitni
prsluk, što nije slučaj sa pripadnicima policije Kantona Sarajevo”, kaže
Hadžiabdić.
Standardni dio policijske opreme u BiH je na „zadovoljavajućem“ nivou
Profesor
na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u
Sarajevu Jasmin Ahić smatra da je standarni dio opreme i naoružanja
policijskih snaga u BiH na zadovoljavajućem nivou. „Praksa je pokazala
da i specijalne policijske jedinice u BiH imaju dobru opremu, iako
kvalitet standardne opreme zavisi i od budžeta lokalnih zajednica,
odnosno kantona ili entiteta. I rezultati na međunarodnim takmičenjima,
poput onih koje organiziraju Internacionalna policijska asocijacija ili
Europol, potvrdili su da policijske jedinice iz BiH imaju dobru opremu i
postižu zavidne rezultate“, kaže profesor Ahić.
To, međutim,
nije slučaj kada je riječ o sofisticiranijoj opremi, posebno onoj za
suzbijanje većih uličnih nemira, upozorava naš sagovornik. „Na
protestima 2014. godine vidjeli smo da Policija Kantona Sarajevo ima
zastarjelu opremu za djelovanje u takvim situacijama. Nije bilo vodenih
topova i druge opreme neophodne za suzbijanje pojedinih formi
demonstracija koje su, nažalost, prerasle u nasilje što je na kraju
rezultiralo i paljenjem objekata, poput državnog arhiva“, kaže Ahić.
Video-nadzor i antiterorističko djelovanje
On
upozorava i na probleme sa video-nadzorima u većim
bosanskohercegovačkim gradovima. „Imamo situacije da su neki manji
gradovi, na primjer u Hercegovini, u potpunosti pokriveni
video-nadzorom, dok su u Sarajevu video-nadzorom pokrivene samo određene
saobraćajnice, odnosno raskrsnice. BiH u tom smislu kasni za susjedima,
Srbijom ili Hrvatskom, koje već uvode opremu za prepoznavanje
registracijskih oznaka koja je povezana sa bazom kaznenih evidencija.
Ima, međutim, i pozitivnih primjera. U Zeničko-dobojskom kantonu, u
segmentu autocesta, u tunelima se uvodi video- nadzor tako da je
nedavno, samo u jednom danu, registrirano 6.000 prekoračenja brzine u
tunelu ‘Prvi mart’. Dobre rezultate dalo je i korištenje dronova prije
četiri mjeseca kada su na području Zenice otkrivene plantaže kanabisa”,
kaže sarajevski profesor.
standarni dio opreme i naoružanja policijskih snaga u BiH na zadovoljavajućem nivou
Ahić
smatra da sve policijske agencije u BiH, uključujući SIPA-u (Državnu
agenciju za istrage i zaštitu) imaju kvalitetnu opremu za
antiterorističko djelovanje, uključujući opremu za prikupljanje i obradu
podataka. „Tu, siguran sam, možemo računati i na podršku partnera iz
međunarodne zajednice. U tom smislu, imamo opremu, kvalitetan kadar i
volju da suzbijemo svaku vrstu terorističke prijetnje, odnosno da na tom
planu postignemo najbolje rezultate. Problem je u preklapanju
nadležnosti. Borba protiv terorizma u nadležnosti je i države i entiteta
i ta podijeljena nadležnost u sistemu koordinacije može prouzrokovati
određene probleme. U policijskoj hijerarhiji primjenjuje se standard
naredbe, a koordinacija može biti komplicirana u slučajevima kada je
neophodno hitno reagiranje, posebnu pri suzbijanju terorističkih
aktivnosti. Dakle, uvijek neko može prebaciti lopticu na ‘tuđi teren’. U
tom smislu, policijska reforma u BiH nije dala najbolje rezultate“,
zaključuje profesor Jasmin Ahić.
Evropska policijska unija
(krovno udruženje evropskih policijskih sindikata) nedavno je provela
online istraživanje među pripadnicima 15 evropskih zemalja. Jedan od
zaključaka je da zapadnoevropske zemlje imaju dobro opremljene
policijske snage, dok Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i BiH još uvijek
nedostaje i najjednostavnija oprema.