,,Zemlje Evropske unije sistematski prilaze rješenju ove problematike i konkretne akcije prikazuju da njihova obećanja ne stoje samo na papiru. Ciljevi za 2050. godinu jasno nalažu 100% dobijanja energije iz obnovljivih izvora’’, izjavila je Duška Kudra, Koordinatorica programa Energija i klimatske promjene.
Brojne studije pokazuju neisplativost ulaganja u termoelektrane, koje su preopterećujuće za ekonomiju države, stvaraju troškove medicinskih tretmana zbog bolesti koje izaziva emisija sagorenog uglja, a uticaj na životnu sredinu i klimu je nesaglediv.
Dok političari i investitori kao glavne argumente za nastavak ulaganja u ugalj ističu nova zapošljavanja, izvoz električne energije i ekonomsku stabilnost države, gubitke najviše osjete građani.
Ako pogledamo postupke naših ministaratsva vidi se da uopšte ne pridaju značaj devastaciji prirode niti životima stanovnika koji su svakodnevno izloženi uticaju njihovih pogrešnih političkih odluka.
,,Činjenica je da je Bosna i Hercegovina pristupanjem Energetskoj zajednici željela izgraditi ugled ozbiljne zemlje sa viskom tendencijama razvoja, ali sa druge strane ne želi ispunjavati njihove obaveze i ciljeve? Mislimo da je to krajnje licemjerno ponašanje prema građanima, koji trpe sva zagađenja i urušenja kvalitete njihovog života’’, zaključuje Duška Kudra.
Rezultati online ankete koju smo sproveli u Gacku pokazuju da se 83% građana izjasnilo da se guše u zagađenju koje prouzrokuje termoelektrana Gacko, a sporazumi i planovi za izgradnju novih termoelektrana se sumanuto i neplanski donose, bez da građane imaju mogućnost da izraze svoje mišljenje.
Nove termoelektrane koje su planirane u Gacku, Tuzli, Banovićima, Ugljeviku, Tomislavgradu i Kamengradu, te ponovna najava da je Shell zainteresovan da istražuje naftu u Federaciji BiH pokazuje nespremnost vlada da se se okrenu energetskoj tranziciji.