Krajem oktobra u Beogradu će početi pregovori sa Spoljnopolitičkim
odborom EU o poglavlju 31, koje se odnosi na usaglašavanje spoljne i
bezbednosne politike Srbije i EU. Ovo poglavlje je posebno osetljivo za
Srbiju jer je vojno neutralna i jer ima bliske odnose sa Ruskom
Federacijom, i koja nije Moskvi uvela sankcije.
Tada bi moglo da se postavi pitanje uvođenja sankcija Rusiji ili neka druge vrste uslovljavanja, navodi Sputnjik.
Profesor Bojan Milisavljević kaže da je očigledno da sadašnja spoljna
politika Srbije nije potpuno usklađena sa politikom EU zbog njenog
odnosa sa Rusijom i da u tom domenu treba očekivati neku vrstu pritiska.
“Pravilo je da neka država usaglasi svoju spoljnu politiku sa
Briselom do momenta ulaska u EU. Tako da ovo pitanje još neće biti
primarni zahtev, ali svakako će nam biti ispostavljen i očekivaće se
da se do momenta ulaska u članstvo uskladimo u potpunosti sa spoljnom
politikom EU”, navodi naš sagovornik.
Dušan Proroković iz
Centra za strateške alternative kaže da je taj proces uslovljavanja
odnosa Srbije prema Rusiji već započeo našim integracijama u EU.
“Sednicu spoljnopolitičkog odbora EP treba posmatrati kao mehanizam
koji ide u tom pravcu. Delimično, to je i protokolarnog karaktera da bi
se pokazalo da Srbija ima i evropsku perspektivu, a sa druge strane da
se izvrši pritisak na naše vlasti da ubrzaju određene procese”, kaže
sagovornik Sputnjik.
Proroković veruje i da se predstojeći
sastanak neće ticati samo odnosa prema Rusiji, već će tema biti i
novi pogled na kosovsko pitanje. On kaže da pozicija EP nije tako snažna
i zato bi ovo što nas čeka okarakterisao kao “pritisak srednje jačine”.
On ne deli optimističnost srpskog ministra spoljnih poslova
Ivice Dačića, koji je na ovu temu rekao da očekuje da će se odnosi
velikih sila stabilizovati do trenutka kad Srbija bude na redu za ulazak
u EU, jer u protivnom, neće biti teško samo Srbiji već i EU.
“Sukob između Rusije i Amerike neće se srediti i iz toga će jedna
strana izaći kao gubitnik, a druga kao delimični pobednik, a to znači
da EU posle toga neće izgledati kao što izgleda sada. U sukobu između
Rusije i Amerike, a ja bih pre rekao između SAD i BRIKS-a kao celine,
koji se vodi na više frontova, menja se ravnoteža snaga u međunarodnim
odnosima, a na našu veliku žalost, EU u tome ne učestvuje. EU je više
objekat u tom sukobu, a manje subjekat koji igra neku aktivnu ulogu.
Tako da, kakav god ishod da bude EU će morati da se transformiše i
njena pozicija u međunarodnim odnosima će biti mnogo gora nego što je
danas“, navodi Proroković.