Vučić tvrdi da studenti nemaju dokaze o špijuniranju, svjetski mediji pišu o nalazima Pegasusa
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je navode studenata o špijuniranju, tvrdeći da su izneseni bez dokaza, dok vodeći svjetski mediji izvještavaju o nalazima SHARE fondacije i Citizen Laba prema kojima su studenti, aktivisti i opozicioni političari u Srbiji bili mete sofisticiranog špijunskog softvera.
Reuters, Financial Times, Bloomberg i francuski Le Monde prenijeli su informacije o najmanje 14 osoba koje su bile na meti, uz potvrđenu infekciju Pegasusom kod najmanje jednog studentskog aktiviste. Iako istraživači nisu identificirali naručioca napada, nalazi otvaraju pitanja o nadzoru političkih neistomišljenika i uslovima u kojima se odvija politička borba u Srbiji.
Vučić je, komentarišući izjave studenata, rekao da su optužbe iznijeli bez dokaza, a potom govorio o prisluškivanju kojem je, prema vlastitim tvrdnjama, i sam bio izložen.
„U ovoj zemlji sam ja prisluškivan dok sam bio opozicija. Zakačili su me sa četiri ili pet udica. Nisam pravio žrtvu od sebe. To su radili protivzakonito i kada sam postao predsednik. Muški sam istrpeo, prećutao. To je toliko glupo i besmisleno. Čuo sam da sam ja kriv, a ja te ljude ne znam“, kazao je Vučić, prenosi Danas.
Ustvrdio je i da iza svega stoje nevladine organizacije plaćene iz inostranstva. Govoreći o studentima, rekao je da je očekivao da će predstaviti ozbiljan program „za ljude, a ne za sebe“, te ocijenio da se razlika između SNS-a i studentskog pokreta svakodnevno povećava.
Nasuprot njegovom odbacivanju navoda, izvještaji međunarodnih medija opisuju upozorenja koja su korisnici dobili od Applea, rezultate analiza pojedinih uređaja i mogućnosti softvera kojim su telefoni bili napadnuti. Pritom prave razliku između utvrđenih tragova špijunskog softvera i pitanja odgovornosti za njegovu upotrebu, koje ostaje otvoreno.
Reuters je, pozivajući se na SHARE fondaciju, izvijestio o najvećem do sada dokumentovanom talasu takvog nadzora u Srbiji. Među najmanje 14 osoba koje su bile na meti nalaze se pripadnici studentskog pokreta, aktivisti, opozicioni poslanici i lokalni odbornik.
Prema tom izvještaju, najmanje jedan uređaj bio je meta Pegasusa izraelske kompanije NSO Group, dok je na još najmanje dva pronađen softver sličan NoviSpyju. U jednom slučaju korišten je napad koji ne zahtijeva nikakvu radnju korisnika: telefon može biti kompromitovan bez klikanja na sumnjivi link ili otvaranja priloga.
Reuters je naglasio da nije mogao utvrditi ko stoji iza napada. Prenio je i odbacivanje tvrdnji studenata i SHARE fondacije od predsjednice Skupštine Srbije Ane Brnabić, kao i ocjenu pravnice Ane Toškić Cvetinović iz Partnera Srbija da korištenje takvog softvera bez sudskog odobrenja predstavlja krivično djelo.
Posebnu pažnju agencija je posvetila vremenu napada, povezujući ga s lokalnim izborima održanim 29. marta u deset opština. SHARE te izbore posmatra kao test sposobnosti grupa podržanih od studenata da se organizuju i suprotstave kandidatima vlasti.
Financial Times priču još direktnije smješta u politički kontekst. Britanski list navodi da otkrića dolaze pred parlamentarne izbore, na kojima bi studentski protestni pokret mogao predstavljati najveći izazov vlasti.
List opisuje slučaj studentskog aktiviste čiji je telefon, prema nalazima Citizen Laba, napadnut preko iMessagea, bez njegove interakcije. Objašnjava i da Pegasus, nakon kompromitovanja uređaja, može omogućiti pristup sadržaju telefona, uključujući komunikaciju preko aplikacija poput Signala i WhatsAppa.
Među sagovornicima Financial Timesa je Ognjen Rašić, 21-godišnji student komunikologije Univerziteta u Nišu, koji je 13. augusta dobio Appleovo upozorenje. Rašić je opisao neobičan osjećaj nakon saznanja da je neko upotrijebio softver vrijedan milione kako bi došao do podataka s njegovog telefona.
On sumnja da je napad povezan s njegovim angažmanom u studentskom pokretu, posmatranjem izbora i kampanjom pred martovske lokalne izbore.
Financial Times se bavi i NoviSpyjem, softverom o kojem je Amnesty International izvještavao još 2024. godine. Za razliku od opisanog napada Pegasusom, instalacija NoviSpyja zahtijeva fizički pristup telefonu. Britanski list prenosi slučaj osobe čiji je uređaj, prema navodima SHARE-a, kompromitovan nakon policijskog zadržavanja.
Druga osoba posumnjala je na kompromitovanje telefona nakon što su privatne poruke spomenute u televizijskom programu. U tom kontekstu Financial Times prenosi izjavu glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića iz videosnimka u koji je list imao uvid.
„Znate da pratimo njihove zatvorene WhatsApp i Viber grupe“, rekao je Vučićević. „Kako smo uspeli to da uradimo, nećemo vam reći.“
Ta izjava sama po sebi ne utvrđuje način pristupa privatnoj komunikaciji, ali je strani mediji izdvajaju u okviru izvještavanja o mogućem nadzoru studentskog organizovanja.
Francuski Le Monde objavio je tekst o opoziciji u Srbiji kao meti Pegasusa, a jedan dio članka naslovio riječima „Politička represija“. List navodi da osobe koje su dobile Appleova upozorenja povezuje protivljenje predsjedniku Aleksandru Vučiću. Među njima su poslanik i lokalni odbornik, dok većinu čine aktivisti studentskog pokreta.
Le Monde također naglašava da ni Citizen Lab ni SHARE nisu identificirali klijenta kompanije NSO Group koji bi stajao iza operacije. Istovremeno ukazuje na podudaranje vremena napada s lokalnim izborima u martu.
List prenosi ocjenu istraživača Citizen Laba Johna Scott-Railtona da Pegasus, deset godina nakon prvih velikih otkrića o njegovoj upotrebi protiv aktivista, ostaje „instrument političke represije“.
Pišući o NoviSpyju, Le Monde navodi da fizički pristup telefonu prilikom hapšenja ili boravka u policijskoj stanici može otvoriti mogućnost za njegovu instalaciju. Prenosi i navode SHARE fondacije o vezi jedne infekcije sa slučajem iz jula, kada je Informer objavio sadržaj komunikacije iz privatne grupe koju su studenti koristili za koordinaciju aktivnosti.
Bloomberg u prvi plan stavlja činjenicu da su mete bili studentski aktivisti i političari povezani s antikorupcijskim protestima protiv Vučićeve vlasti. Podsjeća da je studentski pokret nastao nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu i prerastao u širi pokret koji vlast optužuje za korupciju i nedemokratske metode.
Posebno izdvaja slučaj studentkinje Anje Despotović, koja je dobila Appleovo upozorenje, nakon čega je Citizen Lab analizom njenog telefona potvrdio infekciju Pegasusom.
Bloomberg prenosi i procjenu Andrijane Ristić iz SHARE fondacije da iza napada vjerovatno stoji država. Riječ je o njenoj procjeni, dok identitet naručioca nije forenzički utvrđen.
„Ne možete imati ravnopravne izbore ako jedna strana nezakonito dolazi do informacija o drugoj“, rekla je Ristić za Bloomberg.
Priča je dobila dodatnu međunarodnu pažnju objavljivanjem Reutersovog izvještaja u italijanskom magazinu Internazionale i na francuskoj platformi Boursorama. Internazionale je prenio ocjenu Citizen Laba da Appleova upozorenja i novi nalazi pokazuju da je mirni prodemokratski pokret u Srbiji agresivno ciljan špijunskim softverom pred ključne izborne cikluse 2026. godine.
Dok se otvaraju pitanja nadzora studenata i političkih protivnika, Vučić je komentarisao i otkazivanje skupa u Novom Sadu, odbacujući tvrdnje da je razlog strah.
Rekao je da niko ko to govori zapravo ne vjeruje u takvo objašnjenje i da je „mnogo glupo pričati da je to razlog“. Ustvrdio je da postoje snimci napada političkih neistomišljenika na naprednjake, ali da želi da svako ima pravo iskazati svoj stav.
„Oni koji ne dozvoljavaju skupove drugih su najtotalitarnijeg sklopa ličnosti. Moja odluka je najodgovornija. Ne bih voleo da moje dete učestvuje u tako nečem, niti bilo čije dete. Naše je da pokušamo da spustimo tenzije i strasti. Znam da će neki teško da podnesu poraz i zato se krenulo sa izmišljanjima“, naveo je.
Najavio je da će skup u Novom Sadu biti održan kada se tenzije smanje.
Njegove poruke o smirivanju političkih sukoba tako dolaze istovremeno s međunarodnim izvještajima o nadzoru ljudi uključenih u studentski i opozicioni angažman. Ključno pitanje ostaje ko je naručio i proveo napade na njihove uređaje — pitanje na koje objavljeni nalazi zasad ne daju konačan odgovor.