Dok Hrvatska ulazi u novu fazu postupka procjene uticaja na okoliš Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Dvoru, Bosna i Hercegovina dobija mjesto za stolom ali uz ograničenje od svega dva predstavnika. Za državu čiji građani godinama upozoravaju na moguće posljedice planiranog odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice, takav poziv otvara više pitanja nego što ih zatvara.
Prva sjednica savjetodavnog stručnog povjerenstva održava se danas u Dvoru, a iz Hrvatske poručuju da je ograničen broj predstavnika BiH posljedica prostornih i organizacijskih uslova. Iz Green Team-a iz Novog Grada, međutim, ovakav pristup vide kao nastavak višedecenijskog odnosa prema javnosti u BiH.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske zaprimilo je 2. aprila 2026. godine zahtjev za procjenu uticaja na okoliš Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u općini Dvor, Sisačko-moslavačka županija.
Nosilac zahvata je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, dok je Studiju o uticaju na okoliš u aprilu 2026. godine izradio ovlaštenik EKONERG d.o.o. iz Zagreba.
Informacija o zahtjevu za procjenu uticaja zahvata na okoliš objavljena je 7. maja 2026. godine na mrežnim stranicama Ministarstva.
Prva sjednica savjetodavnog stručnog povjerenstva u postupku procjene uticaja na okoliš Centra održana je danas u Dvoru.
Ministarstvo je, kako navode, u cilju osiguravanja transparentnosti postupka i pravovremenog informisanja, pozvalo i predstavnike Bosne i Hercegovine da prisustvuju prvoj sjednici savjetodavnog stručnog povjerenstva.
Međutim, zbog „ograničenih prostornih i organizacijskih uslova“ na mjestu održavanja sjednice, Bosni i Hercegovini omogućeno je prisustvo najviše dva predstavnika.
Predstavnici BiH sjednici mogu prisustvovati u svojstvu posmatrača, a ukoliko žele, mogu iznijeti i izjavu u vezi s planiranim zahvatom i postupkom procjene uticaja na okoliš.
Takav pristup izazvao je reakcije u BiH, posebno među organizacijama koje godinama prate pitanje izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Mario Crnković iz Green Team-a iz Novog Grada kaže da to što su e-mailom obavijestili BiH, ograničavajući čitavu državu i pogođenu javnost na dva predstavnika, govori o pristupu koji se njeguje 26 godina.
“Jedina razlika od nekada do sada je što se sada trude da formalno predstave da su otvoreni i transparentni. Navodno bi te sjednice trebale biti otvorene za javnost, pa se postavlja pitanje, čemu tajnost? Šta će se tu reći, a da se ne smije čuti van četiri zida? Pa nisu to neka interna sastančenja. Još da stvar bude apsurdnija, čitava BiH je ograničena na dva predstavnika institucija pod izgovorom da nema prostora. Ispada da u Dvoru ima prostora za radioaktivni otpad iz Slovenije i kojekakve opasne otpade sa teritorije čitave Hrvatske, a nema za zainteresovanu javnost iz BiH. Svjesno prave problem tamo gdje ga ne bi trebalo biti, da bi poslje našeg ukazivanja na apsurd, vagali da li im se više isplati forsirati tajnost ili otvoriti proces za javnost”, rekao je za BUKU Crnković.
Dodaje:
“Bilo kako bilo, jedno je sigurno, svi koji su uključeni u proces, ponaosob bi trebali biti svjesni da će činjenja i nečinjenja koja narušavaju ili uskraćuju prava građana koji žive u sjeverozapadnoj BiH, neminovno imati svoje pravne konsekvence”.