Evropska unija dobila je novi digitalni sistem kontrole granica, a prema najnovijim podacima Evropske komisije, EES je registrovao oko 210 miliona ulazaka državljana zemalja izvan EU. Oko 70.000 ljudi odbijeno je na granici, dok je među njima oko 2.000 osoba označeno kao bezbjednosni rizik.
Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner predstavio je u Briselu rezultate primjene sistema ulaska i izlaska, poznatog kao EES, u okviru šireg plana za jačanje bezbjednosti spoljnih granica Evropske unije.
EES je počeo postepeno da se uvodi u oktobru 2025. godine, a od 10. aprila 2026. potpuno je operativan na spoljnim granicama zemalja koje učestvuju u sistemu. Njime se digitalno bilježe ulasci, izlasci i odbijanja ulaska državljana zemalja izvan EU koji dolaze na kratki boravak.
210 MILIONA ULAZAKA, 70.000 ODBIJENIH
Bruner je danas iznio najnovije podatke prema kojima je tokom perioda primjene EES-a registrovano oko 210 miliona ulazaka u EU državljana trećih zemalja.
Prema njegovim riječima, oko 70.000 osoba nije dobilo dozvolu za ulazak zbog problema sa dokumentima ili drugih razloga.
„Odbijeno je 70.000 ljudi i zaustavljeno na granici zbog pogrešnih, lažnih dokumenata“, rekao je Bruner.
Od tog broja, kako je naveo, oko 2.000 osoba zaustavljeno je zbog procjene da predstavljaju bezbjednosnu prijetnju, uključujući osobe povezane sa terorizmom, trgovinom drogom i organizovanim kriminalom.
Bruner je naglasio da EES omogućava evropskim vlastima da preciznije znaju ko ulazi u šengenski prostor, kada je osoba ušla i kada treba da ga napusti.
Evropska komisija je još u avgustu objavila da je EES tada već registrovao više od 150 miliona ulazaka i izlazaka, što pokazuje koliko je broj evidentiranih prelazaka porastao u međuvremenu.
SISTEM BILJEŽI LICE, OTISKE PRSTIJU I PODATKE IZ DOKUMENATA
EES je uveden kako bi se klasično pečatiranje pasoša zamijenilo digitalnim evidentiranjem putovanja.
Sistem bilježi podatke iz putne isprave, datum i mjesto ulaska i izlaska, kao i biometrijske podatke – fotografiju lica i otiske prstiju.
Jedna od ključnih funkcija jeste lakše otkrivanje osoba koje pokušavaju da koriste lažne ili tuđe identitete.
Evropska komisija je kao primjer navela slučaj iz februara 2026. godine kada je EES otkrio putnika koji je prethodno pokušavao da uđe u šengenski prostor koristeći različite identitete.
Sistem takođe omogućava lakše prepoznavanje osoba koje prekorače dozvoljeni period boravka.
MANJE ILEGALNIH PRELAZAKA I ZAHTJEVA ZA AZIL
Bruner je rezultate EES-a povezao i sa širim trendovima u oblasti migracija.
Prema njegovim riječima, ilegalni prelasci spoljnih granica EU smanjeni su za više od 55 odsto tokom posljednje dvije godine, a tokom ove godine zabilježeno je dodatno smanjenje.
On je ocijenio da je pad ilegalnih prelazaka povezan i sa smanjenjem broja zahtjeva za azil.
Kao primjere naveo je Austriju, Njemačku, Švedsku i Italiju.
Za Njemačku je rekao da je broj zahtjeva za azil smanjen za oko 80 odsto, dok je za Austriju naveo da trenutno vraća više ljudi nego što prima novih zahtjeva za azil.
Bruner je ocijenio da rezultati pokazuju da evropske reforme u oblasti migracija daju prve rezultate.
EU UVODI NOVA PRAVILA ZA VANREDNE MIGRACIONE SITUACIJE
Jedna od tema Brunerovog obraćanja bila je i nedavna situacija u španskoj enklavi Seuta, gdje je više od 70.000 ljudi pokušalo da pređe granicu iz pravca Maroka tokom nekoliko sati.
Evropska komisija taj događaj opisuje kao ozbiljan pritisak na spoljne granice EU. Bruner je rekao da je EU uspjela da odgovori na krizu, ali da iskustvo iz Seute pokazuje potrebu za boljom pripremom.
Za podršku Seuti, prema Brunerovim riječima, obezbijeđeno je 115 miliona evra hitne pomoći namijenjene jačanju zaštite granice, povratku migranata i humanitarnoj pomoći.
PET MJERA ZA JAČANJE SPOLJNIH GRANICA
Bruner je izdvojio pet oblasti na koje bi EU trebalo da usmjeri pažnju.
Među njima su intenzivnija saradnja sa državama izvan EU, jačanje Fronteksa, unapređenje sistema ranog upozoravanja, snažniji pravni pritisak na krijumčare ljudi i njihovu imovinu, kao i efikasniji povratak migranata.
Posebno je govorio o novom mandatu Fronteksa, koji bi trebalo da omogući brže reagovanje u situacijama pojačanog migracionog pritiska.
Evropska komisija istovremeno želi da ojača ulogu Evropola u postupcima povratka i borbi protiv kriminalnih mreža koje organizuju krijumčarenje migranata.
EES MIJENJA KONTROLU NA GRANICAMA
Za putnike iz zemalja koje nisu članice EU, EES predstavlja značajnu promjenu načina kontrole na spoljnim granicama šengenskog prostora.
Umjesto oslanjanja prvenstveno na pečate u pasošu, evropske vlasti sada imaju digitalni zapis o ulasku i izlasku, uz biometrijsku provjeru identiteta.
Evropska komisija navodi da sistem treba da pomogne u otkrivanju prekoračenja dozvoljenog boravka, falsifikovanih dokumenata i pokušaja ulaska pod lažnim identitetom.
Za građane BiH koji putuju u šengenski prostor, to znači da će se njihovi ulasci i izlasci evidentirati u okviru sistema kada putuju kao državljani treće zemlje na kratki boravak.