Irma je stigla na Floridu i započela razorni pohod
prema sjeveru, preko poluotoka s kojega je u zadnja dva dana pobjeglo
oko šest milijuna ljudi. Cijela jedna Hrvatska plus cijela Slovenija
evakuirala se pred najvećim uraganom koji je ikad pogodio Ameriku. “Oko
oluje”, centar uragana s najrazornijim vjetrom od nekih 200 do 250
kilometara na sat, udarilo je u Key Largo, otočić u arhipelagu na samom
jugu najjužnije američke savezne države. Putanja ga vodi uz zapadnu
obalu Floride prema sjeveru.
Meteorolozi su se nadali da će Irma ostvariti “landfall”, udar u
kopno, i nastaviti iznad Floride prema sjeveru preko čvrstog tla. Kad
uragan dođe na čvrsto tlo, bez obzira na snagu i razaranje koje izazove,
njegovo daljnje napredovanje je oslabljeno, jer s kopna ne može vući
dodatnu snagu kakvu mu je dotad davalo toplo more nad kojim se formirao.
No, meteorolozi sad kažu kako prijeti opasnost da će Irma nastaviti
prema sjeveru sa svojim okom napola iznad kopna, a napola iznad mora.
Vjetar i plima razarat će sve što im se nađe na putu
To je najgori od svih scenarija, jer će vjetar i plima razarati sve
što im se nađe na putu, dok će uragan ostati dijelom iznad toplog mora i
iz njega crpsti dodatnu snagu. Irma je na Floridu stigla kao uragan
kategorije 4, na skali od 1 do 5. U nedjelju ujutro po američkom vremenu
čini se da je njezin “landfall” neće brzo srušiti na kategoriju 3 i
niže – činjenica da i dalje dijelom prelazi preko toplih tropskih voda
održat će je u visokoj kategoriji gotovo cijeli dan, dok prelazi preko
stotina kilometara visoko urbaniziranog područja na svojoj razornoj
putanji prema sjeveru.
Ima li uragan iznad Floride snagu kategorije 4 ili kategorije 3 – to
zvuči kao nešto što može uzbuditi samo meteorologe. No, na terenu je
puno konkretnije. Uragan kategorije 4 na Floridi znači štetu od nekih 8
do 10 milijardi dolara veću nego što bi je napravio uragan kategorije 3.
Ta razlika, osam do deset milijardi dolara, je polovica godišnjeg
hrvatskog proračuna.
Koliko je vjetar jak u odnosu na one u Hrvatskoj?
Koliko je jak vjetar koji danas razara Floridu? Uragan Irma dvaput je
širi od cijelog floridskog poluotoka, a američke televizije dat će vam
njegovu snagu u miljama ili kilometrima na sat. No, ova usporedba je
bolje mjerilo – najjači nalet vjetra ikad izmjeren u Hrvatskoj imao je
snagu od 307 kilometara na sat; izmjerili su ga lovci na oluje na
Maslenici. Državni hidrometeorološki zavod ne priznaje to neslužbeno
mjerenje, nego rekord drži na 248 kilometara na sat, također na
Maslenici.
To je najgori udar vjetra ikad zabilježen bilo gdje u Hrvatskoj. No,
Maslenica je nenaseljena pustoš, a južna Florida gusto naseljeno urbano
područje. Najgori udar vjetra u naseljenom mjestu u Hrvatskoj zabilježen
je u Splitu, snage 155 kilometara na sat, na Marjanu 2004. godine. To
su dakle hrvatske mjere – neslužbeno 300 km/h, službeno 250 km/h – i
jedno i drugo u nenaseljenom području – a u naseljenom mjestu 150 km/h.
Na dijelu Floride kojim prolazi Irma vjetar puše snagom između 210 i
230 km/h. No, to nije snaga udara vjetra, ili “refula” kako ih zovemo u
Dalmaciji. Ne, taj vjetar na Floridi ne puše na mahove, nego cijelo
vrijeme prolaska uragana, dakle neprestano satima, ako ne i cijeli dan.
Ono što se na Maslenicu sruči u refulu, u naletu od pola minute ili
minutu, na Floridi jednakom snagom traje cijelu nedjelju. Druga razlika
je prostorna. Zamislite orkanski vjetar, kakav Hrvatska zna samo na
Maslenici, pod Velebitom ili pod Biokovom.
Jedan od problema je što su ljudi ostali bez struje
E sad zamislite takav vjetar koji ne puše samo u malom usjeku pod
planinom, nego na ogromnom prostoru – prostoru veličine cijele Slovenije
plus sjeverozapadnog dijela Hrvatske, od Istre do Međimurja. Onda
zamislite da tu vjetar ne puše u udarima, nego stabilnom razornom snagom
na cijelom prostoru, od Karavanki do Međimurja, od Pule do Koprivnice.
Na cijelom tom prostoru puše stalnom snagom, snažnije nego bilo koji
prije izmjereni vjetar. To je približna slika uragana na Floridi.
Ako su apeli da se građani evakuiraju iz područja pod izravnim
naletom uragana uglavnom i urodili plodom, mnogi koji su ostali svejedno
su u velikim problemima. Prvo, nema struje. U nedjelju rano ujutro već
je oko milijun ljudi na Floridi bez struje. Do kraja dana bit će ih oko
tri milijuna. To je optimistična procjena; druga kaže da će bez struje
ostati pet milijuna. Srećom, većina od tih ljudi već je pobjegla iz tog
područja. Optimistična procjena, nadalje, kaže da će se struja vratiti u
idućih tjedan do deset dana.
Vjerojatno neće tako brzo. Još gore, bez struje nisu ostala samo
domaćinstva, nego i bolnice, benzinske pumpe i druga mjesta ključna za
oporavak nakon katastrofe. Konačno, kad uragan Irma prođe cijelu
Floridu, bez obzira na štetu koju napravi, na sjeveru će izazvati novu
katastrofu. Istaknuta na krajnjem jugu, Florida je jedina tropska država
u SAD-u – često žrtva uragana i jako visokih temperatura.
Najveća opasnost kod uragana je poplava
S tropskom klimom ide i tropska vegetacija – uključite CNN i vidjet
ćete žive snimke stotina palmi na Floridi koje se savijaju pod razornim
uraganom. Savijaju se, ali ne pucaju. No, kad uragan prođe Floridu,
udarit će u dvije savezne države na sjeveru – Georgiju i Tennessee. One
nemaju tropsku vegetaciju; dapače, sličnije su Dalmaciji – vegetaciju u
njima čini borova šuma. Na putu do Georgije i Tennesseeja uragan će
potrošiti zalihu kiše, ali će i dalje imati snagu razornog vjetra.
To je još jedan opasni dio ove križaljke – kad dođe do Georgije,
uragan više ne udara po palmama, nego po borovima. Za razliku od
savitljivih palmi, borovi su kruti, teški i puno viši. Palmina grana
koju vjetar otrgne ne može napraviti puno štete. Borova grana može
napraviti puno štete. Cijeli bor koji vjetar iščupa iz korijena može
napraviti strašnu štetu. Borovi koje će u Georgiji slomiti ili iščupati
Irma prekinut će žice, srušiti dalekovode i dodatno otežati opskrbu
strujom na Floridi, čak i kad se bude činilo da je oluja prošla.
Ali oluja ne samo da nije prošla, nego je tek došla. Više od
devedeset posto žrtava ovakvih nepogoda ne strada od vjetra ili srušenih
dalekovoda, nego se utopi. Najveća opasnost kod uragana je poplava koju
stvore vjetar i polje niskog tlaka – neviđena plima koja preplavi sve
floridske plaže i probije sve nasipe te se izlije u gradove. Na zapadnoj
obali Floride očekuje se porast razine mora za nevjerojatnih pet
metara, a na “pošteđenoj” istočnoj obali, gdje je Miami, voda će se
izliti u grad na razinu od oko tri metra iznad standardne razine mora.
Miami izgleda kao grad duhova
Na to, ne zaboravite, još idu i valovi koje vjetar stvori. Florida je
plitka, ravna ploča okružena morem s tri strane. Stanovnici Miamija
kažu reporterima CBS-a da nisu zadovoljni načinom na koji je opasnost
predstavljena. Nagli porast razine mora zvuči opasno, kažu, ali bi bilo
jasnije da su spomenuli – cunami. Da su rekli cunami, shvatili bismo to
puno ozbiljnije nego kad govore o olujnoj plimi.
Jug Floride zato je s razlogom grad duhova. Lokalne vlasti u Miamiju
uvele su policijski sat i zabranile svako kretanje po noći. Nakon što
oko uragana dođe do kopna, nema opreza koji je pretjeran – u sličnoj
situaciji 1935. godine uragan na jugu Floride bio je tako snažan da je
iz tračnica izbacio cijelu željezničku kompoziciju. Taj uspjeh vjetra
dogodio se prije nego što smo razvili meteorologiju kao ozbiljnu granu
znanosti. Danas znamo koja je snaga oluje.
Fizika uragana još je više zastrašujuća
Onima koji su to ignorirali i ostali u pogođenom području, vlasti
šalju poruke kako preživjeti. Ako ste ostali u svojoj kući u vrijeme
uragana, kaže poruka guvernera Floride, ponesite čekić. Vjerojatno ćete
se skloniti na tavan; no, kad voda poplavi cijelu kuću preko tavana,
trebat će vam čekić da probijete krov i isplivate na površinu vode,
iznad kuće. Fizika uragana još je više zastrašujuća. Udare uragana Irma
zabilježili su čak i seizmografi. Vibracije, naleti vjetra i zvuk koji
je proizvodio dok je harao Karibima bili su dovoljno snažni da ih
osjetljivi instrumenti čuju kao – tihe potrese.
Mimo fizike, što ste bliži putanji katastrofalnog uragana, više je i
pametnih savjeta. Ako na vas dolazi oko oluje, kažu, zatvorite sva vrata
i prozore i potražite kacige koje će vam doslovno sačuvati glavu.
Posebno je dobra motociklistička kaciga, ali nije loša ni biciklistička.
Ako ih imate više, stavite ih na glavu, posebno djeci, kažu onima koji
se nisu evakuirali lokalne vlasti na Floridi. Kaciga vas možda spasi od
još jedne opasnosti u uraganu – projektila.
Dobra je vijest što je uragan promijenio putanju
Kad vjetar poludi na 200 ili više kilometara na sat, bježite od
letećih predmeta koji će vas ubiti ako vas stignu. Uputa kaže, ako u
dvorištu imate bazen – a mnogi na Floridi ga imaju – bacite ležaljke i
stolice u bazen. To je najbolji način da se zaštitite. Kad uragan dođe,
vrtni namještaj može biti najubojitije oružje, projektil koji razbija
prozore i probija vrata. Zato su se komunalni radnici na Floridi u
danima pred dolazak uragana dizalicama penjali do krošnji palmi i rezali
kokosove orahe.
Uragan otrgne kokosov orah s palme kao što vi odvojite trešnju od
peteljke. Kad tvrd orah, težak kilo do dva, poleti na vjetru, probije ne
samo prozore, nego i krovove i vrata. Ako mu se nađete na putanji,
gotovo sigurno će vas ubiti. Dobra vijest je da je uragan još jučer
promijenio putanju, pa ne ide preko Miamija, velikog grada na istočnoj,
atlantskoj obali Floride, nego preko Fort Myersa i Tampe na zapadnoj
obali, na Meksičkom zaljevu. Skretanje oka oluje je pomoglo, ali nije
riješilo problem Miamija.
Oluja je spora i to je njena najgora osobina
Prepun nebodera od čelika i stakla, taj grad je veliko gradilište.
Vjetru tamo prkose deseci divovskih dizalica, koje se nije stiglo na
vrijeme rastaviti. Svaka koja ne izdrži nalet, razorit će na što god
padne u urbaniziranoj istočnoj Floridi. Ova oluja je spora i to je njena
najgora osobina. Kreće se brzinom od oko 15 kilometara na sat. Njezina
razorna snaga zato se dugo zadržava na istom području. Razorna kakva
jest, manje bi štete napravila da je brža.
Da se razumijemo, lako je meni govoriti. Čak i da je ne znam kako
brz, nema scenarija po kojem bi uragan s Floride dogurao do New Yorka,
gdje ja mirno sjedim i gdje je krasan sunčan ljetni dan. Ali uzmite u
obzir da je New York udaljen od Miamija jednako koliko je Zagreb udaljen
od Helsinkija. Uragan je ovdje tek daleka ideja. Pa opet, zahvaljujući
medijski posredovanoj stvarnosti, ljudi su i ovdje zabrinuti, čak i oni
koji na Floridi nemaju rodbinu ili prijatelje.
Ljudi se ne bi evakuirali da mediji nisu širili paniku
Šest milijuna ljudi ne bi se nikad evakuiralo s juga Floride da
televizije nisu radile ono što one najbolje znaju – širile paniku, ovog
puta opravdano. Reporteri na ABC-ju, NBC-ju ili CNN-u nisu stajali u
zaklonu, nego na najvećoj kiši i vjetru, upravo da pokažu razornu snagu
uragana. Anderson Cooper, koji godišnje zaradi četiri
milijuna dolara, stajao je jučer i stoji cijeli dan danas mokre i
raščupane kose na vjetru u Fort Myersu ne zato što nije bilo frizerke
koja bi ga počešljala, nego zato da pokaže ljudima na Floridi da uragan
nije zajebancija.
Pokisli do kože, reporteri se javljaju sa svih pogođenih područja,
pod vjetrom toliko jakim da njihovim obrazima trese jednako kao što
trese njihovim mokrim hlačama. Još od uragana Katrine koji je razorio
New Orleans 2005. godine, superoluje Sandy iz 2012. čija se šteta
popravlja još i danas, pa sve do prošlotjednog Harveyja u Teksasu,
mediji su oni koji spašavaju najviše života jer informiraju i daju
savjete kako preživjeti. Uragan Irma na Floridi najteži je zadatak koji
su dosad imali i s njim se uspješno nose.