Kako pišu “Večernje novosti”, Brisel bi mogao da zatraži od Srbije, kao uslov za otvaranje poglavlja 31, da se tom centru i osoblju u njemu ne dodeli diplomatski status, a nije isključena ni mogućnost da EU zatraži i njegovo zatvaranje.
Beogradski list podseća da izveštaj o skriningu ovog poglavlja, koje se odnosi na spoljnu politiku i bezbednost, još nije dostavljen Beogradu, i navodi da je ovaj dokument “zakočen”, jer baltičke zemlje i Poljska insistiraju da se u njega ugradi niz zahteva koji se odnose na slabljenje veza Srbije i Rusije – od uvođenja sankcija do vojne saradnje.
Igor Novaković, koordinator Radne grupe za poglavlja 30 i 31 Nacionalnog konventa o EU, kaže da se Srbija prilikom osnivanja Centra saglasila da će dati diplomatski status osoblju. “To nije toliki problem za Zapad, koliko mogućnost da diplomatski status dobije i sama zgrada Centra, čime bi on praktično postao ruska teritorija”, objašnjava Novaković.
Prema njegovim rečima, kada je Centar osnovan, on je bio deo “paketa” dogovora o “Južnom toku”, koji je u međuvremenu suspendovan pa se postavlja pitanje svrhe tog centra.
Iz Centra u Nišu poručuju da je on, za pet godina rada, opravdao svoje postojanje i namenu, koja je isključivo u domenu humanitarnog reagovanja – pružanja pomoći, spasavanja i organizacije saradnje u borbi sa vanrednim situacijama.
“Što se tiče međudržavnog sporazuma o uslovima boravka, privilegijama i imunitetu predstavnika Centra, to predstavlja političko pitanje i o tome odlučuju vlade Srbije i Rusije”, kažu u Centru u Nišu, prenose “Novosti”.
Podsetimo, pitanje Srpsko- ruskog humanitarnog centra postavlja se pred Srbiju već duže vreme, a ono se diže na viši nivo paralelno sa zaoštravanjem odnosa Zapada i Rusije. U zahtevima da se Centru i osoblju ne dodeli diplomatski status do sada su prednjačili zvaničnici SAD, a poslednji među njima je bio senator Džonson koji je boravio u Beogradu pre dva dana.