Početkom jula predstavnici opozicije predali su u Narodnu skupštinu RS prvu interpelaciju o, kako je navedeno, teškom ekonomskom stanju u Republici Srpskoj.
Ovo je novi pokušaj opozicije, da, nakon što je propala inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi Republike Srpske, pokrenu makar raspravu o ekonomskom stanju u kojem se nalazi Republika Srpska.
Dokument “Interpelacija za razmatranje ekonomske politike Vlade Republike Srpske” tako bi mogao pokrenuti žustru raspravu u Parlamentu Srpske, jer prema poslovniku ovog zakonodavnog tijela Vlada RS mora da odgovori u roku od 60 dana. Očekuje se dakle burni politički septembar, jer će se Interpelacija naći na dnevnom redu Narodne skupštine RS.
I Interpelaciji na 65 stranica su opozicioni poslanici upitali Vladu RS zašto su propale tri banke u RS, zašto je ukupan dug po stanovniku za 50 odsto veći nego u Federaciji BiH, zašto je više penzionera nego radnika, zašto je dug zdravstva povećan za 10 puta u odnosu na četiri godine te zašto je životni standard pao za 35 odsto.
Ova interpelacija tiče se isključivo ekonomskih pitanja a kako je opozicija navela uslijediće uskoro i interpelacije o zdravstvu, demografskim pokazateljima i o korupciji i kriminalu.
Posebni dijelovi pomenutog dokumenta, u koji smo imali uvid, se tiču ekonomskog poređenja Republike Srpske i Federacije BiH, jer je to često predmet rasprava među poslanicima u skupštinskim klupama.
Iako situacija u Federaciji BiH nije sjajna, i postoje mnogi pokazatelji koji ne idu u prilog tvrdnjama kako je Federacija ekonomski “Raj na zemlji” jer to svakako nije, ovo su pokazatelji sadržani u dokumentu koji je opozicija iz RS predstavila Narodnoj skupštini RS a da se o njima izjasni Vlada RS.
I Republika Srpska i Federacija BiH imaju ozbiljne tektonske poremećaje u ekonomici, i potreban je ozbiljan restart da bi se ukupna privreda BiH podigla na neki ozbiljniji nivo.
Svakako je dokument “Interpelacija” osnova za potrebnu širu javnu raspravu.
Idemo redom…
Zaduženost RS vs. zaduženost FBiH
Na tvrdnje ministra finansija RS Zorana Tegeltije, kako nije moguće porediti ukupni javni dug između RS i Federacije BiH, u dokuemntu se navodi kako s epodaci o javnom dugu za oba entiteta mogu pronaći u istom dokumentu koji objavljuje Ministarstvo finansija i trezora BiH, a koji se sačinjava na bazi podataka koje dostavljaju oba entitetska ministarstva finansija.
Poslednji podaci o javnim dugovima entiteta, objavljeni su u dokumentu Informacija o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31.12.2016. godine. Tako, prema tim podacima, ukupan javni dug RS (spoljni plus unutrašnji) iznosi 5,445 milijardi KM, dok ukupan javni dug Federacije (spoljni plus unutrašnji) iznosi 6,562 milijardi KM.
“Imajući jedinstvene podatke o ukupnom javnom dugu za oba entiteta, lako je izračunati da je učešće ukupnog duga u BDP-u u Republici Srpskoj oko 58%, dok je u Federaciji BiH ispod 35% BDP-a Federacije.To znači da je relativni nivo zaduženosti, mjeren kao učešće ukupnog duga u BDP-u za 23 procentna poena viši u RS u odnosu na Federaciju BiH” navodi se u dokumentu upućenom Vladi RS preko Narodne skupštine RS.
Na osnovu ovih podataka, iz opozicije se, a ukoliko su metodologije izračuna duga različite, pitaju zašto se onda ovi podaci o zaduženosti RS dostavljaju Ministarstvu finansija i trezora BiH a nakon čega se isti objavljuju u istom dokumentu?
Prema istom korištenom izvoru za ukupan javni dug entiteta, a to je Informacija o stanju javne zaduženosti na dan 31.12.2016. godine koju objavljuje Ministarstvo finansija i trezora BiH a na bazi dostavljenih informacija od strane entitetskih ministarstava finansija, može se izračunati da je ukupan javni dug po glavi stanovnika u RS na kraju 2016. iznosio 4.706,1 KM i za 58,2% je viši nego u Federaciji BiH
Privredni rast – RS vs. FBiH
U sekciji 12. “Zašto ostvarujemo niske stope privrednog rasta?”navodi se kako je stopa realnog rasta u 2015. godini iznosila 2,6% dok preliminarni podaci pokazuju da će stopa rasta u 2016. godini iznositi 2,7%.
“Iako je riječ o zaista pozitivnim vrijednostima, moramo konstatovati da je ovo i dalje nedovoljno za bilo kakav ozbiljniji napredak u pogledu rasta životnog standarda građana” navodi s eu dokumentu “interpelacija”
Poređenja radi, dalje se kaže, u Federaciji BiH stopa realnog rasta u 2015. godini iznosila je 3,1% (0,5 procentnih poena više nego u RS) i u 2016. godini 3,9% (za 1,2 procentna poena više nego u RS).
BDP – RS vs. FBiH
Koliko Republika Srpska u poslednjih nekoliko godina počinje značajno zaostajati za Federacijom BiH najbolje je prikazano u dokumentu gdje su prikazane vrijednosti entitetskih BDP-a izraženi u tekućim cijenama.
Privreda Federacije BiH jeste veća u apsolutnom izrazu od privrede RS mjereno veličinom godišnjeg BDP-a, ali problematično je što BDP Federacije u odnosu na BDP RS iz godine u godinu pravi sve veću razliku. Iz uporednih podataka uočljivo je da je BDP RS za BDP Federacije u 2006. godini zaostajao za 6 milijardi KM, a da na kraju 2015. godine zaostaje preko 9,5 milijardi KM.
Logično je da se u apsolutnom izrazu povećava razlika između BDP-a RS i BDP-a Republike, jer rast na veću osnovicu daje veću apsolutnu veličinu, ali ovo zaostajanje se sve više povećava i u relativnom izrazu koje bi ovdje bilo pravilnije analizirati!
Ono što je karakteristično jeste da je BDP Federacije u 2006. i 2007. godini bio za oko 91% veći od BDP-a Republike, a da je na kraju 2015. godine za koju postoje konačni podaci o vrijednostima BDP-a entiteta, BDP Federacije za čak 104,3% veći u odnosu na BDP Republike ili za 13 procentnih poena više nego u 2007. godini!
“U mandatu premijerke Cvijanović, dolazi do naglog zaostajanja BDP-a Republike za BDP-om Federacije. U 2013. godini BDP Federacije je bio za 93% veći od BDP-a RS,dok je na kraju 2015. godine veći za 104,3% ili za više od 10 procentnih poena u odnosu na 2013. godinu.” navodi se u ovom dokumentu.
Niži godišnji rast BDP-a Republike Srpske u odnosu na Federaciju BiH doveo je do pogoršavanja odnosa BDP-a po glavi stanovnika u RS u odnosu na Federaciju BiH.
Danas, kada postoje kakvi-takvi podaci o broju stanovnika u oba entiteta, moguće je izračunati nivo BDP po glavi stanovnika koji jeste do sada najčešće korišćen pokazatelj ekonomskog standarda stanovnika neke zemlje ili teritorije.
Kod analize BDP po glavi stanovnika korišteni su podaci iz Popisa stanovništva iz 2013. godine koji su objavljeno od strane entitetskih zavoda za statistiku, tako prema ovim podacima je u 2015. godini bruto domaći proizvod per kapita u RS iznosio je 7.818 KM i za 7,2% je niži nego u Federaciji BiH.
“Teza predsjednika Republike da je RS bolji entitet u Bosni i Hercegovini, ovim najčešće korišćenim pokazateljem ekonomskog razvoja, je nažalost osporena” zaključuje se u dijelu Interpelacije koju su predali poslanici opozicije u Republici Srpskoj.
Zaključimo kako su sve ove analize i poređenja potrebna samo ukoliko će služiti kao osnova za ekonomsko bolje sutra, za građane oba bh. entiteta.