Iako se na nivou cijele Hrvatske promjene cijena na prvi pogled ne čine dramatičnim, detaljnija analiza pokazuje da mjesto stanovanja sve više određuje koliko će domaćinstvo potrošiti na osnovne životne namirnice.
Prema podacima mjesečnog istraživanja portala Koliko.HR i Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), koje je objavila inicijativa „Halo, inspektore“, standardna potrošačka korpa od 77 artikala u julu je koštala 726,58 eura.
Međutim, nacionalni prosjek skriva značajne regionalne razlike.
Razlika između najskuplje i najjeftinije županije skoro 50 eura
U maju je razlika između najskuplje i najjeftinije županije iznosila 35,63 eura, dok je u julu narasla na 48,57 eura.
To znači da je regionalni cjenovni jaz za samo dva mjeseca povećan za 12,94 eura, odnosno čak 36,32 posto.
Najskuplja je ponovo bila Zadarska županija, gdje je standardna korpa dostigla 749,87 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija sa 749,09 eura.
Na drugom kraju nalazi se Sisačko-moslavačka županija, gdje je ista korpa koštala 701,29 eura.
Razlika između dvije krajnosti tako iznosi gotovo 50 eura mjesečno.
Karlovac skuplji od Zagreba
Još zanimljiviji podaci odnose se na osnovnu korpu, odnosno korpu za preživljavanje koja sadrži 51 proizvod.
Za četveročlanu porodicu njena prosječna vrijednost u Hrvatskoj u julu iznosila je 480,99 eura.
Ponovo je najskuplja bila Zadarska županija sa 498,08 eura.
Međutim, odmah iza nje našla se Karlovačka županija sa 496,48 eura, dok je Grad Zagreb bio treći sa 496,13 eura.
Razlika između Karlovca i Zagreba iznosi svega 35 centi, ali podatak pokazuje da osnovna potrošačka korpa prema ovom istraživanju trenutno može biti skuplja u Karlovcu nego u glavnom gradu.
Najjeftinija je i prema ovoj kategoriji bila Sisačko-moslavačka županija, sa 462,96 eura.
Sezonsko voće i povrće nisu pojeftinili
Posebno pažnju privlači kretanje cijena voća i povrća.
Jul je period kada je ponuda domaćih sezonskih proizvoda tradicionalno najveća, pa bi se očekivalo da veća količina proizvoda na tržištu dovede i do nižih cijena.
Prema podacima istraživanja, dogodilo se suprotno.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, upozorila je da povećana ponuda domaćeg sezonskog voća i povrća nije dovela do očekivanog pada cijena.
Potrošači se zbog toga, kako navodi, sve češće susreću sa proizvodima koji nose uvozne deklaracije, uprkos sezonskoj dostupnosti domaćih proizvoda.
Nacionalni prosjek skriva stvarni udar na kućni budžet
Standardna korpa u julu nije dostigla rekord od 736,88 eura, koliko je iznosila u martu.
Na nacionalnom nivou, osnovna korpa je u odnosu na juni poskupjela svega 88 centi.
Ali upravo takav podatak može stvoriti pogrešnu sliku o stvarnom stanju.
Dok prosjek pokazuje relativno malu promjenu, pojedine županije bilježe znatno veće oscilacije. Posebno je izražen jaz između turistički atraktivnih područja i kontinentalnih dijelova zemlje.
Plaćaju li građani „porez na adresu“?
Podaci ponovo otvaraju pitanje koliko mjesto stanovanja utiče na troškove svakodnevnog života.
Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija među najskupljima su prema standardnoj korpi, dok je Sisačko-moslavačka najpovoljnija prema obje posmatrane kategorije.
Zanimljivo je i da Karlovac prema cijeni osnovne korpe trenutno prestiže Zagreb.
Ostaje pitanje da li će dio ljetnog poskupljenja nestati nakon završetka turističke sezone ili će trgovci neke od sadašnjih cijena zadržati i tokom jeseni.
Jedno je, međutim, jasno: jedan nacionalni prosjek više nije dovoljan da pokaže koliko građani zaista plaćaju hranu i osnovne proizvode. Ista korpa od 77 artikala može porodicu u jednom dijelu Hrvatske koštati gotovo 50 eura više nego u drugom.