Prostorije Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u berlinskoj opštini
Kreuzberg su omiljeno sastajalište velikog broja muslimana sa područja
bivše Jugoslavije, posebno iz BiH i Sandžaka. Petkom ovdje mnogi
klanjaju džumu, vikendom se okupljaju na različitim diskusijama ili
jednostavno da se druže, djeca dolaze na dopunsku nastavu na bosanskom
jeziku. Centar se etablirao kao važan partner u međureligijskom dijalogu
berlinskih vjerskih zajednica, nema ni jedne manifestacije ili iftara
tokom Ramazana na koje njegovi predstavnici nisu pozvani od strane
važnih političara na saveznom i gradskom nivou.
Njegov
predsjednik Meho Travljanin je na to ponosan. Islamski kulturni centar
Bošnjaka poziva redovno političare i predstavnike drugih vjerskih
zajednica u svoje prostorije, na slavlja ali i na diskusije, o islamu i o
boljem međureligijskom razumijevanju. Vijest o osnivanju liberalne
džamije u Berlinu ga nije iznenadila.
Meho Travljanin
„U
posljednje vrijeme je to češće tematizirano. Čak je bilo očekivanja
nekih njemačkih političara i krugova da se osnuje jedna „pogodna”
džamija”, smatra Travljanin, koji je kao dijete za vrijeme rata u BiH iz
Sanskog Mosta došao u Berlin i u centru Bošnjaka našao dio domovine.
Diplomirani ekonomista je svojim angažmanom u mnogome doprinio otvaranju
Islamskog kulturnog centra Bošnjaka prema drugim vjerskim zajednicama u
gradu. Travljanin prati i cijeni dosadašnji rad osnivačice liberalne
džamije, advokata i aktivistkinje za ženska prava Sejran Ateš.
Podsjetimo,
sredinom juna je Atešova zajedno sa nekoliko istomišljenika u Berlinu
osnovala džamiju „Ibn-Rušd-Gete”, u kojoj žene, bez marame, i muškarci
mogu zajedno obavljati vjerske obrede, a čiju molitvu predvode
žene-imami. Sejran Ateš, inače turskog porijekla je i sama imamkinja.
Meho
Travljanin osnivanje ove vjerske institucije smatra suvišnim: „U
Berlinu imamo preko 80 džamija. One su uložile mnogo truda u
interreligijski dijalog. Na ovom mikro-planu mi imamo toliko
zajedničkog. Upravo smo sa Evangeličkom crkvom završili jedan veliki
interreligiozni projekat koji je trajao osam sedmica”.
Naziv „liberalna džamija” također problem
Mersiha Hadžiabdić
Za
predsjednika Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu je i odabir
imena liberalne džamije sasvim neadekvatan. „Šta smo onda mi? Da li smo
mi konzervativni, problematični, nespremni za dijalog i integraciju?
Svojim radom pokazujemo da to nije istina.”
I Mersiha Hadžiabdić,
koja je u Berlinu završila studij islamskih nauka i arapski jezik je
kritična prema osnivanju liberalne džamije. Mlada Bošnjakinja koja se
intenzivno zalaže za bolje povezivanje i razumijevanje muslimanskih
zajednica sa njemačkim političarima, svoj džemat i džamiju u Islamskom
kulturnom centru Bošnjaka smatra dovoljno liberalnim i ne smatra da
njoj kao ženi treba žena-imam. Zajedničko obavljanje vjerskih obreda
muškaraca i žena bi joj bio sasvim stran, on naprosto, ističe ona, nije u
duhu islamske tradicije. „Svaki iskreni pokušaj i trud da se stvori
neko mjesto gdje se čovjek osjeća dobro i može razgovarati s Bogom je
dobar. Moj utisak je međutim da se to u ovom slučaju pokušava izgraditi
ogovarajući druge, profilirati se na račun drugih. To ne mogu
podržavati”.
Zajednička molitva?
Alen Hebilović
Alen
Hebilović, porijeklom iz Prijedora, kaže da je za sebe vjeru otkrio
prije nekoliko godina. Sa porodicom, je kao 16-godišnjak, također na
početku rata u BiH, došao u Njemačku. Profesionalni fotograf se mnogo
sam edukovao u boljem razumijevanju islama. „Ovo što mi nalazimo ovdje u
Centru je lijep, moderan, liberalan islam, prilagođen današnjem
življenju. Obavljanje obreda je već stoljećima utvrđen, mi to zovemo
„sunettom Bozjeg poslanika Muhameda”, taj praktični komentar Kur‘ana.
Ne bih mogao prihvatiti da klanjam zajedno sa ženama, to bi remetilo taj
duševni, spiritualni dio molitve”.
Neuvažavanje islamske vijekovne tradicije kardinalna greška
Jedan
od vodećih islamskih teologa sa područja BiH u Njemačkoj, doktor Esnaf
Begić, docent na Institutu za islamsku teologiju Univerziteta Osnabrück
je, kaže, osnivanje liberalne džamije doživio sa pomiješanim
osjećanjima i kao medijsku predstavu.
„Šta znači liberalno u
kontekstu razumijevanja islama? U Njemačkoj zadnjih godina imamo diskurs
koji se pokušava etablirati po dijalektičnom principu
liberalno-konzervativno. Ono što je liberalno je dobro, konzervativno
treba odbaciti kao dezintegrativno . Ja sam skeptičan, ono što je jučer
bilo konzervativno danas je liberalno i obrnuto. Ideja liberalne džamije
se u aktuelnom njemačkom političkom diskursu veoma podupire”, dodaje
Begić. No po njegovom mišljenju se to mora posmatrati sa znanstvenih,
sa trezvenih pozicija.
Dr. Esnaf Begić
Zagovarači
takvog liberalnog islama nisu ponudili koncept u kojem su objasnili šta
oni ustvari time konkretno misle, smatra on: „Ako govorimo suštinski o
motivima, to znači da imamo jedan proces da islamom nazivamo nešto što
mi sebi predstavljamo kao islam, ne uvažavajući pri tome tradiciju
islamske učenosti koja je stara više od 14 stoljeća, koja jasno definira
šta je ta vjera. Ono što Seyran Ateš i njeni „saputnici” rade, ne
odgovara tim znanstveno utemeljenim principima onoga što mi zovemo
islamom i to je kardinalna koncepcijska, suštinska i sadržinska greška”.
Prijetnje smrću osnivačici liberalne džamije
I
za dr. Esnafa Begića, kao i za sagovornike iz Islamskog kulturnog
centra Bošnjaka su pritisci na Seyran Ateš i prijetnje smrću potpuno
neprihvatljivi. Begić kaže da njega osnivanje liberalne džamije nije
uznemirilo niti poljuljalo njegova vjerska poimanja. „Oni koji prijete
nisu čvrsti u svom vjerovanju i oni veoma štete islamu te njegovom
imidžu i integraciji u Njemačkoj.“ Begić liberalnu džamiju smatra
jednom od mogućnosti izražavanja određenog stava, a da li će je većina
muslimana prihvatiti, prepušta njima.
Meho Travljanin je sličnog
mišljenja. „ Ne znam kakva će biti budućnost liberalne džamije, koliko
će se etablirati u nekim krugovima muslimana, no Božja bašča je široka, u
njoj svako ko to želi, treba naći svoje mjesto“.