Prema prijedlozima koje je predstavila Evropska komisija i koje je podržao Evropski savjet, ubuduće će se registrovati svi putnici koji ulaze i izlaze na spoljnim granicama EU.
Dosada su se registrovali samo oni koji nisu državljani EU, Švajcarske, Islanda i Norveške, a odsad će se to odnositi i na njih. Zato i postoje posebne trake na graničnim prelazima i posebne kabine na aerodromima za građane EU i one NON-EU.
Nije teško predvidjeti da će to stvoriti dodatne gužve i usporiti prelazak tih granica, pogotovo u vrijeme godišnjih odmora. Tako će prelazak granice s Hrvatskom iz pravca Srbije, BiH i Crne Gore trajati nešto duže nego dosad, jer granični policajci neće samo pogledati dokumente i sliku, nego vas i registrovati – za autobus od 60 putnika koji ide, na primjer, iz Sarajeva za Zagreb to svakako znači duže vrijeme provedeno na granici, navodi Jutarnji.
Što se tiče prelaska granice sa Slovenijom i Mađarskom koje su obje dio šengenskog prostora, nastoji se pronaći rješenje prema kojem registraciju ne bi trebalo da rade slovenački i hrvatski granični policajci, nego će biti dovoljno da to odradi samo jedna strana. Kako je hrvatska granica prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori spoljna granica EU, a ona prema Sloveniji i Mađarskoj spoljna granica Šengena, kada nove mjere stupe na snagu mogle bi usporiti prelazak granice.
Zato su i Hrvatska i Slovenija na samitu EU u Briselu tražile fleksibilniji pristup kako bi se ostavila mogućnost za rješenje koje ne bi dovelo do značajnijeg usporavanja saobraćja i protoka robe i ljudi. Cio problem je nastao nakon što se proteklih godina otkrilo da su neki od terorista, koji su organizovali i sproveli napade i u Evropi i drugdje po svijetu, takođe bili državljani EU koji su uživali slobodu kretanja, bez toga da ih registruju u sistem, pa je bilo teško pratiti kuda se kreću. Kao mjera za jačanje kontrola uvodi se sistem Etias, prema kojem se osobe koje nisu EU državljani sami moraju putem interneta unaprijed registrovati u sistem, najaviti dolazak u EU, platiti 5 evra za registraciju i onda mogu unutar 5 godina slobodno putovati u države EU.
Bitno je da službe u EU znaju ko ulazi i izlazi iz Unije. Evropski savjet pozdravlja dogovor o revidiranom Zakoniku o šengenskim granicama kojim se uvode sistemske kontrole za sve putnike koji prelaze spoljne granice EU-a, uzimajući u obzir specifične situacije nekih zemalja članica – je rečenica koja sa samita šalje političku poruku da se u daljem procesu potraži rešenje kojem teže i Hrvatska i Slovenija.
Ideja je da, ako se putnici registruju na hrvatskoj strani granice, ne moraju biti registrovani i od Slovenije, već je dovoljno da se to učini samo jednom. Hrvatska svakako teži članstvu u Šengenu, čime bi problem nestao barem na granicama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom, dok bi Hrvatska u ime cijele EU trebalo da registruje sve osobe koje ulaze iz teritorija južnih susjeda.