Bosna i Hercegovina, objašnjava dekan
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić, nema barijera u trgovinskim
odnosima sa Rusijom, kao što to imaju zemlje članice Evropske unije. Tako su u
Bosni i Hercegovini zloupotrijebili tu situaciju, certificirajući uvezene
proizvode iz Poljske i Holandije kao bosanskohercegovačke, koje su potom
izvozili u Rusiju.
Naravno, kako su na
bosanskohercegovačke zloupotrebe već svi dobrano naviknuti i upozoreni, tim
više što smo takav slučaj imali prije samo nekoliko mjeseci sa izvozom mesa u
Tursku, Rusima nije trebalo mnogo da shvate s kim imaju posla, i stave tačku na
izvoz proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Rusiju. Zvaničnici u BiH strogo
potcrtavaju da su Rusi samo stavili privremenu tačku!
Privremena zabrana
Prije nekoliko dana Rusija je donijela
odluku o privremenoj zabrani uvoza proizvoda iz naše zemlje, kako je to
saopćeno iz Ruske veterinarske i fitosanitarne regulatorne kompanije
Rosselkhoznadzor, zbog nepostojanja jedinstvenog državnog sistema kontrole proizvoda,
ali i zbog straha da roba koju izvozimo u Rusiju ima porijeklo iz nekih drugih
zemalja.
“Apsolutno je moguća ovdje
kombinacija i jednog i drugog. Treba ruska inspekcija da dođe i da to ustanovi.
Ja sam ubijeđen da mi ispunjavamo te standarde, jer ako ispunjavamo uvjete za
Evropsku uniju nema nijednog razloga da ne ispunjavamo uvjete za tržište
Rusije”, kaže Fejzić , dodavši da su ti standardi 90 posto isti,
a da postoje tek određene razlike koje svaka zemlja uvoznica postavlja.
Dodao je da je Rusija napravila
trgovinske barijere za sve zemlje koje su članice Evropske unije, te da nije
prihvatljivo da mi uvozimo proizvod iz Poljske i da ga certifitiramo kao
bosanskohercegovački, te da ga potom šaljemo na rusko tržište…
Reeksport proizvoda
Predsjednik Udruženja voćara Republike
Srpske Dragoja Dojčinović kazao je za Novi.ba da kad je riječ o reeksportu, da
on to ne može sa sigurnošću dokazati, ali da je uvjeren u to da je privremena
zabrana ustupila zbog reeksporta.
“Za reeksport mi ne možemo
imenovati ljude, ali sigurno je da je to neko radio. To je sigurno. Što bih ja
to govorio, kada mogu to govoriti oni koji primaju plaću za to”, kazao je
Dojčinović za Novi.ba, te nastavio:
“Ko radi? Mi proizvođači to ne
radimo. A neko je njima omogućio da to radi. Podaci vjerovatno imaju na
granicama, u Vanjsko-trgovinskoj komori, u Ministarstvu trgovine i ekonomskih
odnosa. Prvo, kad je riječ o nama, proizvođačima iz Republike Srpske, a
vjerovatno je tako i u Federaciji BiH, mi se ne bojimo nijedne inspekcije,
nijednog fitosanitarnog inspektora… Ko god želi da dođe, da vidi, njima su
vrata uvijek otvorena. Mi proizvodimo kvalitetne i dobre proizvode. Naši
proizvodi podliježu svim standardima kojima podliježu propisi Evropske unije i
Ruske Federacije, gdje god izvozimo, kao i oni koje koristimo za naše
tržište… Mi ne možemo čak nabaviti onu hemiju koja je zabranjena, pošto nje
više nema. Kad je riječ o tome slobodno se može vršiti kontrola i dobro bi nam
došlo da se jednom dokaže da su naši proizvodi bezbjedni i da se mogu normalno
koristiti za ljudsku ishranu.”
Odbijanje inspekcije
Kako je saopćeno iz Ruske veterinarske
i fitosanitarne regulatorne kompanija Rosselkhoznadzor, ograničenje se uvelo
zbog nedostatka informacija o fitosanitarnom statusu Bosne i Hercegovine i zbog
odbijanja Ministarstva vanjske trgovine BiH da prihvati inspekciju
Rosselkhoznadzor.
Dragoja Dojčinović iz Udruženja voćara
RS-a kazao je da je bilo neophodno udovoljiti zahtjevima Ruske Federacije, da
dođe inspekcija.
“Oni su to navodno odobrili, ali
nikada nisu dozvolili da dođu. Sada su napravili vanrednu kontrolu, i napravili
su nam problem u samoj sezoni berbe voća, da smo trebali već da isporučujemo i
ugovaramo robu. Čak taj dan kad je roba stupila na snagu natovareni su kamioni
sa voćem i morali smo to opet sve da istovarimo”, kazao je on.
Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu, kazao je da je Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa
sada svakako spremno i da namjerava da prihvati tu inspekciju, jer dolazak te
inspekcije garantuje održavanje pozitivnih poslovnih odnosa.
“Rusija nikada neće biti članica
Evropske unije. Mi ako želimo da izvozimo te proizvode mi tu inspekciju moramo
prije ili kasnije da prihvatimo”, istakao je dekan.
Milonska šteta poljoprivrednicima
Privremena zabrana izvoza proizvoda iz
BiH u Rusiju može da nanese milionsku štetu poljoprivrednicima iz BiH, a
naročito voćarima iz Republike Srpske, koji godišnje plasiraju voća i povrća u
Rusiju u vrijednosti od oko 16 miliona maraka od ukupno 23 miliona maraka
vrijednosti ukupno plasiranog voća iz BiH za Rusiju.
Istaknuto je da ukoliko se obustavi
izvoz, voćari u RS-u će imati gubitak od 1,4 miliona maraka mjesečno ili oko
350 hiljada maraka sedmično.
“Ako se to ne razriješi za
narednih nekoliko dana, to su nesagledive posljedice za voćare. Ne samo u
Republici Srpskoj, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Da mi uvozimo voće iz
Hrvatske, nemamo potrebu. Nije to ni hrvatsko voće, ko zna čije je. Zna se da dolazi
iz Holandije, iz Poljske. Što su radili ovo sa Hrvatskom, da se napravi taj
sporazum… eto upravo zbog tog… Ne vole oni nas toliko koliko oni to nama
proturaju. Nama niko pomoći neće ako mi sami sebi ne pomognemo”, zaključio
je Dojčinović.
(Novi.ba)